Inflacija, mjerena indeksom potrošačkih cijena, u studenom je prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku porasla za 3,8 posto na godišnjoj i 0,6 posto na mjesečnoj razini.
U listopadu je, podsjetimo, rast bio sporiji u obje kategorije i iznosio 3,6, odnosno 0,5 posto.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Usluge iznosi 6,6 posto, za Energiju 5,3, za Hranu, piće i duhan 4,1, dok su Industrijski neprehrambene proizvode bez energije bilježili pad od 0,1 posto.
U odnosu na listopad, došlo je do porasta cijena Energije, za 3,6 posto, i Industrijskih neprehrambenih proizvoda, za 0,1 posto. Cijene Usluga te Hrane, pića i duhana u prosjeku su ostale na istoj razini.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u studenom su, kada ih poredimo s istim mjesecom prošle godine, u prosjeku bile više za 4,3 posto, a u odnosu na listopad za 0,3 posto.
Podsjetimo, nakon što je u siječnju iznosila četiri posto, u veljači 3,7, a u ožujku i travnju po 3,2 posto, inflacija je počela ubrzano rasti na godišnjoj razini, pa je u svibnju bila 3,5 posto, u lipnju 3,7, a u srpnju 4,1 posto.
U kolovozu je također iznosila 4,1 posto, čime je prekinut tromjesečni trend ubrzavanja inflacije na godišnjoj razini. No u rujnu je opet došlo do malo bržeg rasta, a u listopadu, pak, do osjetnijeg usporavanja.
Prema prvoj procjeni koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u studenom u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, iznosila je 4,3 posto, a u odnosu na listopad 0,3 posto.
Veću stopu imala je samo Estonija (4,7 posto), a nakon Hrvatske slijedi Austrija s 4,1 posto.
Na razini eurozone, Eurostat procjenjuje da je godišnja inflacija dosegnula 2,2 posto, u odnosu na 2,1 mjesec ranije.
Pročitajte još:
Za kraj dodajmo i da je svoje procjene u inflaciji u idućoj godini prošloga tjedna iznijela i Hrvatska udruga poslodavaca.
Oni tako očekuju spuštanje inflacije na 3,4 posto, ali i dodatno usporavanje rasta osobne potrošnje te izrazito nisku dinamiku robnog izvoza.
