U prosincu prošle godine Hrvatska je bila među zemljama Europske unije (EU) koje su imale najveći mjesečni rast proizvođačkih cijena u industriji, a u eurozoni bio je najveći, objavio je Eurostat u prvoj procjeni.
Proizvođačke su cijene u odnosu na studeni i u eurozoni i u EU narasle 0,4 posto što je primjetno usporenje prema prethodnom mjesecu kada je stopa bila u oba slučaja 1,7 posto. Na godišnjoj razini ostale su u prosincu u eurozoni nepromijenjene dok su u EU povećane za blagih 0,1 posto.
U Hrvatskoj je mjesečni rast proizvođačkih cijena iznosio 2,4 posto i veću brojku jedino je imala Bugarska gdje su proizvođačke cijene u industriji narasle 5,1 posto.
Gledano godišnje, hrvatske su proizvođačke cijene niže za 2,2 posto.
U godišnjem prosjeku za 2024. naspram prethodne godine u eurozoni proizvođačke su cijene bile niže za 4,2 posto te u EU četiri posto.
Na mjesečnoj razini u prosincu najveći pad imale su Irska s 1,5 posto i Rumunjska s 1,3 posto.
Pročitajte još:
U usporedbi s istim mjesecom u 2023. najveći pad imala je Slovačka od 17 posto i Luksemburg od 4,2 posto, a rast Irska s 11,1 posto i Bugarska sa 6,6 posto.
Najviše su u eurozoni na godišnjoj razini rasle proizvođačke cijene kod netrajnih potrošačkih dobara, i to dva posto. Kod kapitalnih dobara rast je 1,4 posto, kod trajnih potrošačkih dobara 0,8 posto te u slučaju intermedijarnih dobara 0,1 posto. Jedino je pad zabilježen u segmentu energije za 1,7 posto.
