Hrvatska u krugu zemalja EU-a i OECD-a s nižom stopom poreza na dobit i kapital

Bruxelles pokušava potaknuti europske građane na korištenje štednje za ulaganja na financijskom i tržištu kapitala kako bi osigurali bolje povrate te kako bi europsko gospodarstvo moglo znatno proširiti investicijsku bazu.

Ideja je da se kroz porezne poticaje i otvaranje posebnih investicijskih računa da impuls takvom razvoju situacije.

Europska komisija, međutim, nema ovlasti za nametanje te ideje jer su porezne politike u domeni zemalja članica, pa se taj prijedlog tek može svesti na preporuku.

Otežavajuća je okolnost to što znatan broj članica EU-a nema baš dobru proračunsku situaciju, pa je teško vjerovati u spremnost na odricanje od dijela poreza. Ipak, ne treba prerano donositi zaključke jer će vrijeme pokazati koliko će plodno biti tlo za veća ulaganja građana.

Dodatno je poteškoća što financijska pismenost još nije na željenoj razini, pa kod dobrog dijela ljudi dominira strah ili u najboljem slučaju nelagoda oko ideje da ulože svoj novac bez dovoljno informacija oko rizika za eventualne gubitke.

U ovome trenutku zemlje Europske unije (EU) oporezuju kako tvrtke putem korporativnog poreza na dobit tako i kapitalnu dobit na ulaganja građana, primjerice na dividendu u slučaju da posjeduju dionice određenih tvrtki.

Stoga je zanimljivo pogledati analizu koju je priredio američki think-tank Tax Foundation na temu oporezivanja vlasničkih udjela u tvrtkama i štedno-investicijskih ulaganja za mirovinu.

Prema zaključcima te analize, u zemljama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i EU-a, dugoročni kapitalni dobici od prodaje dionica su u prosjeku oporezovani 18,19 posto, a dividende 22,87 posto.

Prihodi od investicija su obično duplo oporezovani, prvo na korporativnoj razini, a onda i na razini dioničara. To povećava prosječnu stopu oporezivanja na dividende na 40,86 posto te kod kapitalnih dobitaka na 37,37 posto.

Novac koji zaposlenici izdvajaju za štednju ili buduću potrošnju je također često dvostruko oporezovan što ne ide u prilog štednji. Idealno bi bilo da se prihod radnika oporezuje samo jednom, ili kada ga se primi ili kada ga se iskoristi za potrošnju.

Za poticanje dugoročne mirovinske štednje zemlje obično daju neke porezne olakšice za privatne mirovinske račune. To se često svodi na izuzeće od poreza na početnu investiciju ili na investicijski povrat.

Analiza koju je proveo Tax Foundation uglavnom je bila usredotočena na štednju u obliku posjedovanja dionica tvrtki kojima se javno trguje.

Kapitalni dobitak je u tom slučaju kupnja dionice po jednoj cijeni i onda kasnija prodaja po višoj cijeni. Druga je mogućnost tog dobitka isplata dividende.

Na svaku od te dvije vrste kapitalnog dobitka primjenjuje se različita vrsta poreza.

U svakom slučaju, činjenica je da je, bilo da je riječ o tvrtkama ili da je riječ o pojedinačnim ulagateljima, na sceni izloženost prema više poreznih slojeva iako se praktično radi o istom novcu.

U nekim zemljama, poput Australije i Malte, ipak se nastoji izbjeći takva vrsta dvostrukog oporezivanja, pa pojedinačni investitor u tvrtku može tražiti djelomično izuzeće od poreza na dividendu nakon što je tvrtka već platila korporativni porez na dobit.

Mnoge zemlje oporezuju dobitak od kapitala ovisno o vremenu tijekom kojega se taj kapital drži, vrsti imovine i općim individualnim prihodima.

Slovenija zbog poticanja dugoročne štednje oporezuje kapitalni dobitak od nepokretne imovine, dionica i drugih oblika kapitalnih ulaganja stopom od 25 posto ako se imovina drži do pet godina. To pada na 20 posto ako se drži između pet i deset godina, zatim na 15 posto za razdoblje od 10 do 15 godina te na nula posto ako se imovina, recimo dionica, drži dulje od 15 godina.

Mnoge zemlje, pa tako i Hrvatska, ne oporezuju rezidencijalne nekretnine ako u njima vlasnik boravi. Oko četvrtine analiziranih zemalja ne oporezuje kapitalnu dobit na dugoročno držanje dionica.

Danska među zemljama OECD-a ima najveću stopu na kapitalnu dobit od 42 posto. Drugu najveću ima Čile od 40 posto iako postoje neke iznimke.

U slučaju Hrvatske stopa oporezivanja kapitalne dobiti je 12 posto, jednako kao kod dividendi ili kamata na oročenu štednju.

“Porez na dohodak od kapitala po osnovi primitaka od dividendi ili udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu plaća se po odbitku i po stopi od 12 posto pri isplati”, navodi Porezna uprava.

Inače, porez na dobit tvrtki ima stope od 10 posto na prihode do milijun eura i 18 posto na prihode veće od milijun eura.

Najveću stopu oporezivanja na dividende u EU-u i OECD-u ima Irska od 51 posto. Najmanje imaju u EU Grčka i Bugarska gdje je brojka pet posto.

Bugarska i Hrvatska su u procesu pristupanja OECD-u.

Kada se pogledaju integrirane brojke oporezivanja, koje uključuju korporativnu dobit i dividende, tada je prosjek zemalja OECD-a i EU-a 40,9 posto. U većini zemalja je brojka iznad 40 posto.

Na vrhu je Južna Koreja s 59,1 posto, zatim Francuska s 57,8 posto te Irska s 57,1 posto.

U Njemačkoj je, primjerice, 48,5 posto.

Slovenija je sa 41,5 posto malo iznad prosjeka, a u Hrvatskoj je 27,8 posto.

Od Hrvatske manju integriranu brojku među 43 analizirane zemlje ima tek sedam zemalja, i to Cipar, Grčka, Rumunjska, Mađarska, Estonija, Latvija i Bugarska.

Bugarska ima brojku od 14,5 posto.

Kod kapitalne dobiti u kombinaciji s porezom na dobit tvrtki na vrhu je Francuska s 57,85 posto ispred Čilea s 56,2 posto i Danske s 54,76 posto. Na dnu je opet Bugarska s 19 posto. Hrvatska ima istu ukupnu brojku od 27,84 posto.