Hrvatska u europskom vrhu po utjecaju toplinskih valova na BDP

Klimatske promjene i rast temperatura već utječu na gospodarstva europskih zemalja, a analize pokazuju da će gubici u bruto društvenom proizvodu (BDP) i produktivnosti u idućim desetljećima samo rasti.

Prošla je godina bila najtoplija u Europi i globalno otkako se provode mjerenja, a zadnjih deset godina je najtoplije desetljeće ikad.

Kontinent na Zemlji koji se najbrže zagrijava upravo je Europa. Temperature su u Europi od osamdesetih godina prošlog stoljeća rasle dvostruko brže od globalnog prosjeka, podaci su iz godišnjeg izvješća o klimi u Europi kojega izrađuje Europska unija u okviru programa Copernicus.

Premda je jasno da promjene zahvaćuju cijelu Europu isto tako je nedvojbeno da na nekim područjima te promjene izazivaju veći utjecaj na BDP i produktivnost. To se posebice odnosi na južnu Europu, a Hrvatska je zajedno sa Ciprom na vrhu popisa zemalja čiji BDP i produktivnost slabe zbog valova velikih vrućina.

U studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications David Garcia-Leon i nekolicina kolega su ispitali djelovanje valova vrućine tijekom posebno toplih godina, a to su 2003., 2010., 2015. i 2018., te su usporedili učinak s baznim razdobljem između 1981. i 2010.

U tim godinama ukupna procijenjena šteta od toplinskih valova varirala je od 0,3 do 0,5 posto europskog BDP-a što je pokrivalo Europsku uniju (EU), Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje koje pripadaju zoni slobodne trgovine EFTA (Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn). To je 1,5 do 2,5 puta više od prosječnih godišnjih ekonomskih gubitaka u 30-ogodišnjem razdoblju od 1981. do 2010. gdje je razina bila otprilike 0,2 posto.

Prema procjenama, prosječne ekonomske štete od toplinskih valova će narasti na godišnjih 0,77 posto BDP-a u razdoblju između 2035. i 2045. te na 0,96 posto BDP-a u idućih deset godina. Nakon 2060. to bi moglo doseći čak 1,14 posto BDP-a europskog kontinenta.

No, to su brojke na razini Europe, a kad se promotre pojedine zemlje stvari za neke stoje još osjetno gore, naročito na jugu Europe.

Cipar, Hrvatska, Portugal, Malta, Španjolska, Rumunjska, Grčka i Italija su po tome na vrhu europske ljestvice.

U razdoblju između 1981. i 2000. Cipar je u prosjeku godišnje zbog vrućina osjetio gubitak na razini 0,96 posto BDP-a, a u razdoblju od 2021. do 2034. to se penje na 1,64 posto.

Hrvatska ima neslavnu drugu poziciju jer je u 20 godina od 1981. do 2000. prosječni godišnji gubitak bio 0,78 posto BDP-a, dok se u aktualnom razdoblju popeo na 1,39 posto.

Španjolska trenutačno gubi prosječnih 1,32 posto BDP-a godišnje, Portugal 1,29 posto, Rumunjska 1,27 posto, Grčka 1,24 posto, a Italija 0,92 posto.

Za Hrvatsku se procjenjuje da će u razdoblju od 2035. do 2044. stopa porasti na 2,07 posto, pa onda u idućem desetljeću na 2,72 posto da bi oko 2060. godine to doseglo 3,12 posto.

Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Danska, Nizozemska i Belgija pak bi trebale osjetiti relativno mali učinak toplinskih valova na BDP,  odnosno općenito ispod 0,5 posto godišnje. No, i u tim zemljama se kroz vrijeme uočava lagano pogoršanje.

Izvješće OECD-a iz prošle godine koje je pokrilo 21 zemlju Europe te Japan i Južnu Koreju pokazuje da visoke temperature smanjuju produktivnost. Analiza je uključila detaljne vremenske podatke i financijske informacije preko 2,7 milijuna tvrtki za razdoblje od 2000. do 2021. godine.

Temeljna je procjena da 10 dodatnih dana s temperaturama iznad 35 stupnjeva u godini imaju za posljedicu smanjenje godišnje produktivnosti u tvrtkama za 0,3 posto. Ako su temperature iznad 30 stupnjeva brojka je 0,2 posto.

Ako se pak temperature popnu iznad 40 stupnjeva tada produktivnost može pasti za više od 1,5 posto i čak doseći gotovo dva posto.

U Španjolskoj je zabilježen najveći pad produktivnosti zbog porasta broja iznimno vrućih dana.

Ključno je pitanje pridaju li ovoj temi europske zemlje dovoljno pozornosti.

Kako navodi Garcia-Leon, koji je znanstveni savjetnik u španjolskom ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i hrane, na terenu se primjećuju promjene u prilagodbi načina rada. Tako osobe koje rade vani u ljetnim mjesecima mijenjaju raspored radnog vremena i imaju obvezatan odmor kako bi izbjegli stres izazvan vrućinom.

“Takva praksa će se neizbježno širiti prema sjeveru kako toplinski valovi postaju češći i intenzivniji”, kazao je Garcia-Leon za Euronews.

Prema podacima Ujedinjenih naroda, 10 svjetskih zemalja koje su osjetile najveću razliku u porastu temperature u 2023. godini u odnosu na bazno razdoblje između 1951. i 1980. godine nalaze se u Europi.

Najveću promjenu, odnosno rast, doživjelo je norveško otočje Svalbard gdje je prosječna temperatura porasla za 3,6 stupnjeva.

Nakon toga na svjetskom su vrhu Moldavija, Ukrajina, Andora, Švicarska, Bjelorusija, Rumunjska, Slovenija, Bugarska, Gibraltar, Francuska, Hrvatska, Kazahstan, Lihtenštajn, Španjolska i Austrija.

Svjeski je prosjek rast temperature za 1,8 stupnjeva.

U Moldaviji je narasla 2,9 stupnjeva, u Švicarskoj 2,7 stupnjeva, a u Sloveniji i Hrvatskoj 2,6 stupnjeva.

Ako se gleda razdoblje od 2014. do 2023. godine u odnosu na bazno razdoblje od 1951. do 1980. tada je u Hrvatskoj prosječan rast temperature 2.04 stupnja.