Hrvatska u EU ima najmanji udio djece koja nemaju zadovoljenu potrebnu medicinsku skrb

U 2024. godini 3,2 posto djece u Europskoj uniji (EU) u dobi do 16 godina nije imalo zadovoljene potrebe za medicinskom skrbi, a kod stomatoloških usluga ta je brojka 4,1 posto. Kako pokazuju podaci Eurostata, to je poboljšanje stanja u odnosu na 2021. godinu kada je 3,6 posto djece bilo bez adekvatne medicinske njege, odnosno u slučaju stomatoloških usluga 4,4 posto.

Naizgled bi se moglo zaključiti da je u razvijenijim i bogatijim zemljama manji postotak djece bez odgovarajuće medicinske skrbi, pa je zato zanimljivo malo dublje ući u podatke i vidjeti je li to doista tako.

Najveći udio djece kojima nije zadovoljena potreba za medicinskom njegom imala je Finska gdje je brojka bila 9,4 posto. Nakon toga slijede Francuska s 5,7 posto te Irska s pet posto.

Hrvatska je zajedno s Maltom bila najbolja u EU jer je udio takve djece bio tek 0,1 posto. Vrlo dobro stoji i Cipar u kojemu je brojka 0,6 posto. U Sloveniji je zabilježen udio od 2,1 posto.

Što se velikih europskih gospodarstava tiče, u Njemačkoj je brojka 1,4 posto, u Italiji 2,6 posto, Španjolskoj 3,2 posto, a Francusku smo već spomenuli kao najgoru iz tog kvarteta.

Iznad europskog prosjeka brojke su još u Švedskoj sa 4,2 posto, Poljskoj sa četiri posto, Estoniji s 3,9 posto i Litvi s 3,4 posto.

Kad je riječ o nezadovoljenim potrebama djece za stomatološkom skrbi najgore stoji Španjolska gdje je stopa 7,5 posto. Druga je Finska sa 6,8 posto te treća Francuska sa 6,2 posto. Najbolja je ponovno Hrvatska s brojkom od tek 0,2 posto. Nakon toga dolazi Malta s 0,5 posto te Luksemburg s jedan posto.

Od prosjeka EU-a u tom su segmentu još gore Estonija s udjelom djece od 5,6 posto, Irska s 5,5 posto, Litva s 5,3 posto te Slovenija sa 4,6 posto. U Njemačkoj je udio 1,7 posto, a u Italiji 1,6 posto.

Inače, 95,7 posto djece u EU ispod 16 godina imalo je u 2024. godini dobro ili vrlo dobro opće zdravstveno stanje.

U Hrvatskoj je ta brojka bila 97,8 posto, a najbolja je bila Grčka s 98,9 posto. U Sloveniji je to bilo 96,1 posto.

Čak 12 zemalja ima stopu lošiju od europskog prosjeka, a najgori je Portugal s 92,3 posto. Njemačka je točno na europskom prosjeku od 95,7 posto.

Danska i Finska imale su najveći postotak djece sa zdravstvenim teškoćama koje su ograničavale njihovu aktivnost. U Danskoj je to bilo 13,1 posto, a u Finskoj 12,3 posto.

Prosjek EU-a je 4,6 posto dok je u Hrvatskoj stopa iznosila 2,4 posto. Najmanju brojku imala je Grčka od 0,3 posto.