Prema dugogodišnjim popisima stanovništva Državnog zavoda za statistiku broj stanovnika je u razdoblju od 1971. do 1991. bio u stalnom porastu, nakon čega su se demografski trendovi počeli mijenjati. Prema Popisu 2021. zabilježen je i najmanji broj obitelji, ukupno 1.104.395.
Analiza strukture kućanstava kroz popise pokazuje kontinuirano smanjivanje prosječne veličine kućanstva: dok je 1971. u jednom kućanstvu živjelo prosječno 3,4 osobe, 2021. taj se broj smanjio na 2,7. Ovi podaci ukazuju na dugoročne promjene u načinu života, obiteljskim obrascima i demografskoj slici Hrvatske.
Podaci iz popisa stanovništva jasno ukazuju na dugotrajan i postupan proces starenja stanovništva Hrvatske. Usporedba između Popisa 1971. i Popisa 2021. pokazuje izrazitu promjenu dobne strukture: prosječna starost ukupnog stanovništva 1971. godine iznosila je 34,0 godine (32,4 godine za muškarce i 35,5 godina za žene).
Do 2021. prosječna starost porasla je na 44,3 godine, pri čemu muškarci imaju prosječnu starost od 42,6 godina, a žene 46,0 godina. Takvo povećanje prosječne dobi svrstava Hrvatsku među najstarije populacije u Europi, što dodatno naglašava ozbiljnost demografskih izazova s kojima se zemlja suočava.
Prema procjeni stanovništva za sredinu 2024. godine, Republika Hrvatska imala je ukupno 3.866.233 stanovnika, od toga 1.882.564 muškarca i 1.983.669 žena. Zanimljivo je da je riječ o drugoj uzastopnoj godini u kojoj je zabilježen porast broja stanovnika. U usporedbi s procjenom iz prethodne godine, broj stanovnika povećao se za 6.547 osoba, odnosno 0,2 posto.
U spolnoj strukturi stanovništva primjetan je blagi prevladavajući udio žena, koje čine 51,3 posto ukupnog stanovništva, dok muškarci čine 48,7 posto. Dobna struktura pokazuje da je udio mladog stanovništva (osobe od 0 do 19 godina) 19,0 posto, što je relativno nizak udio i odražava dugotrajni pad nataliteta. S druge strane, stanovništvo staro 65 i više godina čini čak 23,2 posto ukupne populacije, što jasno ukazuje na visoku razinu demografskog starenja.
U 2024. godini udio fertilnog kontingenta žena (od 15 do 49 godina), koji je ključan za potencijal rađanja, iznosio je 39,8 posto ukupnog ženskog stanovništva. Ovi pokazatelji zajedno pružaju cjelovit uvid u demografsku sliku Hrvatske i potvrđuju da se zemlja suočava s kompleksnim izazovima u području prirodnog kretanja stanovništva i održivosti demografskog razvoja.
Porast trajanja života
Očekivano trajanje života pri rođenju u 2024. nastavilo je svoj višegodišnji uzlazni trend, dosegnuvši 79,0 godina. Ovaj pokazatelj jedan je od ključnih čimbenika u procjeni općeg zdravstvenog stanja populacije i kvalitete života.
Podaci za 2024. otkrivaju znatnu razliku između spolova: očekivano trajanje života pri rođenju za žene iznosilo je 81,9 godina, dok je za muškarce bilo 76,1 godina. Razlika od 5,8 godina u korist žena stabilna je i u skladu s ranijim demografskim obrascima, koji pokazuju da žene u prosjeku žive duže u gotovo svim europskim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.
Što se tiče živorođene djece stanovništva, 2024. godina nastavila je niz izazovnih demografskih trendova. Broj živorođene djece smanjen je za 0,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, što znači da je rođeno 101 dijete manje nego 2023. godine.
Ukupan broj rođenih u 2024. iznosio je 32.204, od čega je 32.069 djece bilo živorođeno, a 135 mrtvorođeno. Smanjenje broja rođenih, čak i ako je relativno blago, dodatno naglašava dugoročni trend niskog nataliteta.
Istodobno, broj umrlih osoba u 2024. smanjio se u odnosu na godinu ranije. Ukupno je umrlo 51.080 osoba, što je 195 osoba manje nego u prethodnoj godini, odnosno pad od 0,4 posto. Unatoč tome, negativan odnos između broja rođenih i umrlih i dalje je naglašen.
Pročitajte još:
Stopa prirodnog prirasta za 2024. godinu bila je negativna i iznosila -4,9, što u apsolutnim brojkama znači prirodni pad stanovništva od 19.011 osoba. Taj podatak potvrđuje da Hrvatska i dalje bilježi kontinuirani prirodni pad koji se unatoč povremenim oscilacijama ne ublažava.
Kada je riječ o bračnim prilikama, prošla godina obilježena je blagim smanjenjem broja sklopljenih brakova. U 2024. godini sklopljeno je 17.206 brakova, što je za 100 manje nego 2023., odnosno pad od 0,6 posto. Suprotno tome, broj razvedenih brakova znatno je porastao.
U 2024. pravomoćno su razvedena 4.961 braka, što je 554 više nego prethodne godine, odnosno povećanje od 12,6 posto. Ovi podaci oslikavaju promjenjive obrasce obiteljske dinamike i ukazuju na sve složenije društvene i demografske procese koji utječu na strukturu stanovništva u Hrvatskoj.
