Europska unija (EU) je ovoga ljeta pravila punjenja skladišta plinom učinila fleksibilnijim kako bi se izbjegle cjenovne špekulacije s približavanjem zimske sezone grijanja, a do ovoga trenutka se čini da su rezultati poprilično dobri jer je razina plina u skladištima već početkom rujna dosegla zavidnu razinu.
Prema podacima s platforme Kyos, koja ažurira podatke o zalihama plina, na kraju protekloga tjedna, odnosno na dan 7. rujna je zapunjenost podzemnih skladišta plinom u EU došla na 79,5 posto.
U Hrvatskoj, gdje je za to zadužena tvrtka Podzemno skladište plina Okoli, skladište je bilo napunjeno do razine od 87,1 posto, dakle sasvim blizu brojke koju je propisala EU od 90 posto.
Nova pravila u okviru postojećeg modela za europska skladišta plina, koji vrijedi do kraja 2027. godine, više ne traže da plinska skladišta budu napunjena do razine od 90 posto na datum 1. studenoga.
Umjesto toga zemljama članicama se dopušta da tu razinu dosegnu u bilo kojem trenutku između 1. listopada i 1. prosinca. Štoviše, jednom kada je ta razina dosegnuta zemlja članica neće biti obvezna zadržati zapunjenost od 90 posto do 1. prosinca.
Zemlje članice također imaju mogućnost otklona do 10 posto od zadane razine u slučaju posebno teških tržišnih okolnosti kao što su špekulativne cijene koje onemogućuju isplativo punjenje skladišta. Europska komisija može, u slučaju trajnije teških tržišnih aktivnosti, povećati taj postotak na 15 posto za jednu plinsku sezonu.
Među velikim europskim gospodarstvima, u Njemačkoj je razina došla na 74,3 posto, u Italiji na 89,4 posto, u Francuskoj na 89 posto te u Španjolskoj na 85,4 posto.
U Poljskoj je već na 93 posto, a u Portugalu na 100 posto.
Dvije zemlje koje su poprilično ovisne o uvozu ruskog plina, Mađarska i Slovačka, imaju nešto nižu zapunjenost skladišta. U Mađarskoj to je 69,5 posto, a u Slovačkoj 72,6 posto.
Podsjetimo, EU je odlučio postupno prekinuti s uvozom ruskog plina i to bi se trebalo provesti do 2027. godine s tim što Mađarska i Slovačka imaju najfleksibilnije prijelazno razdoblje.
Zemlje članice bi do kraja ove godine trebale osmisliti nacionalne planove u kojima će precizirati način na koji će odustajati od uvoza ruskih energenata.
Ti planovi će morati sadržavati izvješće o količini uvoza plina iz Rusije prema postojećim ugovorima, vremenski okvir za postupno odustajanje od ruskog plina i opcije za diverzifikaciju uvoza te tehničke mogućnosti za zamjenu ruskog plina.
Europska komisija predlaže poboljšanje transparentnosti, nadzora i sljedivosti ruskog plina na europskim tržištima. Bili bi onemogućeni novi ugovori s dobavljačima ruskog plina, bilo da se radi o plinovodima bilo o LNG-u, a spot ugovori bi bili zaustavljeni do kraja ove godine.
S tim mjerama već do kraja ove godine EU bi smanjio uvoz ruskog plina za trećinu. Prije rata u Ukrajini EU je uvozio oko 150 milijardi kubičnih metara ruskog plina godišnje, a sada se to svelo na 52 milijarde. To znači da bi do kraja 2025. količina pala na godišnjih 35 milijardi kubičnih metara, a cjelokupni uvoz bi trebao stati do kraja 2027.
Platforma Kyos donosi i podatak da su zalihe u EU na terminalima za ukapljeni prirodni plin (LNG) na 54 posto kapaciteta.
Hrvatska tu trenutačno ne može participirati jer je plutajući terminal s Krka trenutačno u Turskoj na proširenju kapaciteta na 6,1 milijardu kubičnih metara godišnje. Zbog toga je službeni podatak za Hrvatsku od zaliha LNG-a na tek 0,4 posto.
U Španjolskoj, koja raspolaže sa znatnim kapacitetima na LNG terminalima, su zalihe na 64,1 posto, u Francuskoj na 52,9 posto, u Italiji na 57,2 posto te u Njemačkoj na 32,9 posto.
Pročitajte još:
Velika količina američkog LNG-a dolazi u EU, pa je prema podacima za protekli mjesec SAD u Europu u kolovozu izvezao 6,16 milijuna tona LNG-a što je 66 posto ukupnog američkog izvoza,
Trenutačna cijena plina na europskom referentnom tržištu u Nizozemskoj se kreće između 32 i 33 eura za megavat-sat.
