Ovisimo o uvozu hrane, Ministarstvo poljoprivrede najavilo nove mjere

Domaća poljoprivreda i svinjogojstvo prolaze kroz teško razdoblje. Ovisnost o uvozu, klimatske promjene i globalne nestabilnosti dodatno opterećuju proizvođače, a pitanje samodostatnosti postaje sve važnije.

Unatoč najavama stabilizacije u 2026. godine, cijene hrane u Hrvatskoj i dalje rastu brže nego u Eurozoni, što ministarstvo prati, ali time ne može biti zadovoljno, rekao je gostujući na HRT-u, Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH.

„Na cijene hrane utječu niz faktora, prije svega globalna cijena prehrambenih sirovina, ali s druge strane troškovi same proizvodnje, odnosno cijena industrijskih proizvoda. U tom dijelu, dakle ako ne možemo se oteti dojmu, da i naša samodostatnost odnosno ovisnost o uvozu utječe neposredno na cijene hrane“, rekao je Majdak.

Hrvatska nije samodostatna u većini prehrambenih proizvoda, no ministarstvo nizom mjera pokušava preokrenuti taj trend, iako je za prijelaz iz uvozne u izvoznu zonu potrebno značajno ulaganje.

„Cilj nam je povećati kapacitet u preradi jer dobar dio sirovina izvozimo u dijelu ratarskih proizvoda, odnosno žitarica i uljarica i taj dio nema dodanu vrijednost. Naravno, naš cilj je povećanje dodane vrijednosti, a to jedino možemo napraviti ulaganjima u preradbene kapacitete, kako klaoničke u dijelu stočarstva, tako mlinice, odnosno dodatne preradbene kapacitete u ratarstvu“, dodao je državni tajnik.

Kaže kako Hrvatska izvozi sirovine poput žitarica, a uvozi skuplje gotove proizvode poput brašna i tjestenine, što dugoročno nije održivo i zahtjeva ozbiljan iskorak. Ističe kako je glavni uzrok visokih cijena hrane u trgovinama su globalni troškovi sirovina, a ne domaći poljoprivrednici.

„Mi smo, na primjer, samodostatni u proizvodnji svinjskog mesa na razini 55 posto, dok je Europa na razini 125 posto. Znači, u tom dijelu, ovisimo o uvozu. U 2022. smo uvezli preko 650 tisuća svinja, odnosno 95 tisuća tona svinjskog mesa, što ugrožava domaću proizvodnju, s jedne strane, i s druge strane, utječe na cijene hrane“, rekao je Majdak.

To je dodatno otežala pojava afričke svinjske kuge, čija je pojava u Hrvatskoj evidentirana 2023., nakon razdoblja stagnacije ponovno se aktivirala ove godine, s teškim posljedicama kao što je masovna eutanazija svinja u Sokolovcu.

„S jedne strane, učestalija pojava bolesti kod divljih svinja, ali i s druge strane, sam ljudski faktor vezano za određene pravilnosti u definiranju pojedinih gospodarstava koji nisu imali razinu biosigurnosti koja se od njih zahtijeva. Odnosno, onaj dio nepravilnosti vezano uz transport svinja pa iz susjednih zemalja koji je utjecao na brže širenje bolesti“, izjavio je Majdak.

Kroz niz mjera repopulacije i financijske potpore, ministarstvo ulaže u obnovu i rast svinjogojstva, a neki su proizvođači već udvostručili proizvodnju, dok će i novopogođena gospodarstva dobiti podršku za brzi oporavak i mogući rast.

S obzirom na to da pojave bolesti traju već neko vrijeme, pitanje je hoće li se doživjeti poremećaji na tržištu mesa.

„Doći će do određenih nestabilnosti, jer se smanjuje populacija. To će utjecati na povećani uvoz. I u tom dijelu nećemo biti u opasnosti što se tiče samih opskrbe hrane građanima. Vjerujem da će se stanje stabilizirati. Mi smo prije 15 godina imali pojavu klasične svinjske kuge, pa je naše svinjogojstvo na neki način bilo i dalje otporno na te utjecaje bolesti. Trebamo povećati konkurentnost naših poljoprivrednika, odnosno modernizaciju njihovih gospodarstava i ulagati u preradne kapacitete. Ne samo u dijelu stočarske proizvodnje, već i prije svega u ratarskoj proizvodnji“, rekao je Majdak.

Ministarstvo poljoprivrede planira izdvojiti znatna sredstva ulaganja u klaoničke kapacitete, u mlinove i preradne kapacitete u dijelu žitarica i uljarica. Ovaj suficit u ratarskoj proizvodnji treba rezultirati, povećanjem dodane vrijednosti, a ne izvoziti sirovine, a vratiti kapacitete, rekao je Majdak.