Omjer između bruto i neto plaće, naravno, varira o životnim okolnostima osobe, odnosno o tome radi li se o samcu te paru bez djece ili s djecom. Jedna od varijabli je i visina plaće zbog različitih poreznih razreda.
Euronews je na temelju podataka Eurostata napravio analizu o tome kakve su razlike u tome smislu između pojedinih članica Europske unije (EU) te još četiri zemlje koje nisu članice, napravivši četiri scenarija: za samce, par bez djece, par s dvoje djece i jednim prihodom te par s dvoje djece gdje su obje osobe zaposlene.
U svim tim kategorijama Hrvatska je, očekivano, pri dnu europske ljestvice kad je riječ o visini dohodaka, a negdje je oko prosjeka EU-a kad je riječ o omjeru neto plaće u odnosu na bruto plaću, odnosno onome dijelu koji u konačnici završi u džepovima zaposlenika.
Krenimo od prvog scenarija, samca bez djece.
Tu omjer neto primitka u odnosu na bruto plaću varira između 60,1 posto u Belgiji i 85,9 posto na Cipru, a prosjek EU-a je 68,8 posto.
Uz Cipar visoko su po iznosu neto plaće u ovom kontekstu još Švicarska s 81,4 posto, Estonija s 81,1 posto te Češka s 80 posto neto primitka nakon odbijanja svih poreza i socijalnih davanja.
Zanimljivo je da se švicarski slučaj objašnjava snažnom konkurencijom između pojedinih kantona i općina u određivanju visine poreza.
U 2023. godini osoba koja je bila samac u Hrvatskoj godišnje je imala prosječnu neto plaću od 12.330 eura naspram bruta od 17.714 eura. Omjer je 69,6 posto. U cijeloj EU taj je omjer 68,8 posto.
Hrvatska je inače četvrta od dna po visini neto i bruto primitaka u ovoj kategoriji. Među uključenim zemljama gore su samo Rumunjska, Bugarska i Turska.
U kategoriji para bez djece situacija je na razini EU i ostalih zemalja uključenih u analizu dosta slična. Hrvatska je visini neto i bruto prihoda jedino bolja od spomenute tri zemlje, a omjer neta i bruta je na 69,4 posto dok je u cijeloj EU na 69 posto.
Omjer neto prihoda prema brutu vidljivo raste kada par ima djecu.
U slučaju da pritom samo jedan osoba zarađuje, raspon omjera neta prema brutu kreće se od 70,4 posto u Rumunjskoj do 109,3 posto u Slovačkoj gdje postoje još dodatni financijski poticaji za takve obitelji.
U Hrvatskoj je prosjek godišnje zarade u takvoj obitelji u 2023. bio 17.714 eura bruto i 14.807 eura neto. To omjer stavlja na 83,6 posto, a prosjek EU je 82,7 posto.
U cijeloj EU obitelj s dvoje djece u kojoj radi samo jedna osoba imala je u prosjeku neto prihod od 33.940 eura u odnosu na bruto od 41.043 eura.
Razlika u odnosu na situaciju bez djece leži u obiteljskim doplatcima i poreznim olakšicama.
Konačno, u slučaju obitelji s dvoje djece i dvije zaposlene osobe omjer neta i bruta varira između 65,7 posto u Belgiji i 89,5 posto u Slovačkoj. Prosjek EU je 73,8 posto, odnosno od bruto dohotka u visini 81.732 eura ostane u netu 60.332 eura.
U Hrvatskoj je isti omjer, odnosno od 36.314 eura bruta ostane 26.800 eura neto obiteljskog prihoda.
Zanimljivo je napomenuti i da je u Njemačkoj omjer neta i bruta ispod prosjeka EU-a u svim kategorijama. Tako samcu ostane 62,6 posto od bruto plaće, paru bez djece 62,7 posto, obitelji s dvoje djece i jednom zaposlenom osobom 80,3 posto te obiteljima s dvoje djece i dvoje zaposlenih 68,2 posto.
Pročitajte još:
Zaključak je na razini EU da obitelji s djecom imaju bolji omjer neto dohotka prema bruto plaći, posebice kad je riječ o obiteljima gdje samo jedna osoba radi. Drugim riječima, potiču se financijske beneficije za obitelji s djecom ili gdje je jedna osoba zaposlena.
Samci obično imaju najslabiji omjer neta i bruta, a najveća je razlika u tom omjeru između samaca i obitelji s djecom i jednim prihodom.
