Hrvatska od ulaska u EU ostvarila više od 10,7 milijardi eura neto prihoda

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine označio je novo poglavlje u gospodarskom smislu. Kako se članstvo u EU isplativo govori i činjenica da je Hrvatska u ovih 10 godina ostvarila više od 10,7 milijardi eura neto prihoda.

Ovu je brojku iznio premijer Andrej Plenković, te istaknuo kako hrvatski put u Europsku uniju nije nimalo jednostavan, te će tek u sljedećih deset godina shvatiti što je društvo postiglo.

“Hrvatsku smo doveli do srži europskih integracija, ona je za stolom svih važnih procesa, ravnopravno odlučuje u Vijeću, ima snažan glas u Komisiji i postupno postajemo akteri koji donose ideje”, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske na nedavno održanoj konferenciji u povodu 10. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji – Sljedeće desetljeće europskih integracija u Kući Europe u Zagrebu.

Korištenje fondova Europske unije iznimno je važno za razvoj i održivost svake zemlje članice. Zemlje svojim razvojem privlače investitore i šire domaća gospodarstva.

Prema riječima guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića na konferenciji “Merge-Invest-Develop: 10 godina članstva Hrvatske u EU”, interes ulagača za Hrvatsku raste.

Glavna korist ulaska u Europsku uniju je pristup tržištu od oko 500 milijuna ljudi, što pozitivno utječe na izvoz i konkurentnost hrvatskih tvrtki.

Konačno, uvođenje eura Hrvatskoj je donijelo veću konkurentnost.

Guverner Vujčić održao je 6. lipnja 2023. u Zagrebu uvodni govor na konferenciji “180 dana s eurom: Hrvatsko gospodarstvo u eurozoni” u organizaciji 24sata i Kvake24.

Tom je prigodom rekao kako je olakšana robna razmjena s članicama eurozone i ostalim europskim zemljama jer više nema potrebe za konverzijom EUR/HRK. Ukupna robna razmjena Republike Hrvatske odnosi se na razmjenu s članicama eurozone i iznosi 58 posto. Čak 64 posto ukupne robne razmjene Republike Hrvatske sa zemljama izvan EU obavlja se u eurima (valuta fakturiranja).

Konkurentska pozicija turističkog sektora dodatno je ojačana uvođenjem eura i ulaskom u schengenski prostor, a 65 posto svih turističkih noćenja u Republici Hrvatskoj ostvaruju gosti iz eurozone.

Ukupna godišnja ušteda za nefinancijski sektor na troškovima konverzije EUR/HRK procjenjuje se na 160 milijuna EUR (1,2 milijarde HRK).

Od raspada SFRJ samo su dvije zemlje postale članice

Prije ulaska Hrvatske u EU, posljednje proširenje bilo je 1. siječnja 2007. godine, kada su Uniji pristupile Bugarska i Rumunjska.

Tijekom 20 godina procesa integracije u Europsku uniju članstvo su dobile samo dvije zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije, Slovenija i Hrvatska.

Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija imaju status kandidata, dok Bosna i Hercegovina i Kosovo spadaju u kategoriju potencijalnih kandidata.

Nakon početka rata u Ukrajini, proces europskih integracija ovih zemalja u regiji otišao je u drugi plan. Ipak, EU pomaže Zapadnu banku donacijama i projektima te šalje pozitivne signale da će spomenute zemlje jednog dana dobiti status članice.