Hrvatska napredovala na ljestvici kvalitete poreznog sustava među zemljama EU-a

Struktura poreznog sustava u pojedinoj zemlji je odlučujući faktor za gospodarsku izvedbu jer, ako je ona dobro postavljena, poreznim obveznicima je jednostavno plaćanje dok državna blagajna ostvaruje dovoljno prihoda te se promiče ekonomski razvoj. Logično, loše strukturiran sustav može biti skup jer zna voditi ka krivim odlukama i šteti domaćoj ekonomiji.

U EU je ovlast nametanja i prikupljanja poreza bazično u rukama zemalja članica. Stoga je zanimljivo vidjeti usporedbu kvalitete pojedinih poreznih sustava kako je to analizirao američki think-tank Tax Foundation razvivši takozvani semafor europskih poreznih politika (ETPS).

ETPS pokušava ocijeniti do koje su mjere porezne politike u različitim članicama EU-a privržene dvama važnim aspektima za to područje, konkurentnosti i neutralnosti.

U današnjem svijetu kapital je vrlo mobilan, pa investitori i tvrtke mogu premještati i ulagati novac tamo gdje misle da će im povrat biti najveći.

Prema istraživanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), korporativni porez može biti najštetniji za gospodarski rast, dok porezi na osobni dohodak i potrošnju su u pravilu manje štetni. Porezi na nepokretnu imovinu imaju najmanji upliv u tom smislu.

Neutralni porezni sustav je onaj koji nastoji ostvariti najveće prihode uzrokovanjem najmanje distorzija u ekonomskom sustavu. To znači da ne favorizira potrošnju ispred štednje kako porezi na investicije i bogatstvo čine. On znači i mali broj ili izostanak poreznih olakšica za tvrtke ili građane.

Obično kako porezni sustavi postaju složeniji postaju i manje neutralni.

ETPS je radi ocjene koliko je pojedini porezni sustav neutralan i konkurentan promatrao 40 varijabli, od razine pojedinih poreza do njihove strukture. U fokusu su bili korporativni porez, porez na dohodak, porez na potrošnju, porez na nekretnine i tretman prekograničnog profita.

Porezni semafor se odnosi na članice EU-a, ali analizira i zemlje s kojima EU ima važne gospodarske veze kao što su Island, Norveška, Švicarska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Najbolje je prema ETPS-u plasirana Estonija koja je zaradila 100 bodova zbog četiti pozitivne karakteristike svog poreznog sustava. Ima stopu od 22 posto na korporativne prihode koji se primjenjuje samo na raspoređenu dobit. Također, ima linearnu stopu poreza na dohodak od 22 posto koja se ne primjenjuje na dohodak od dividendi. Porez na nekretnine se primjenjuje na vrijednost zemljišta, a ne na vrijednost nekretnine ili kapitala. Konačno, tamošnji sustav ima 100 postotno izuzeće na oporezivanja inozemnog profita domaćih tvrtki uz tek poneku iznimku.

One države koje su iza Estonije pri vrhu ljestvice visoko su ocjenjene jer imaju dobru izvedbu u jednoj ili više spomenutih poreznih kategorija.

Drugi je Cipar s 96,3 boda, a treća je Švicarska s 95,4 boda. Više od 90 bodova još imaju Latvija i Malta, a među prvih 10 još su Bugarska, Rumunjska, Litva, Češka i Luksemburg u rasponu od 89,5 bodova za Bugarsku do 75,5 bodova za Luksemburg.

Hrvatska je na 15. mjestu od 32 analizirane zemlje prikupivši 72,4 boda. Pritiom je petoplasirana kad je riječ o korporativnom oporezivanju, na 9. mjestu u oporezivanju osobnog dohotka, na 27. mjestu kod poreza na potrošnju, na 10. mjestu u segmentu oporezivanja nekretnina te na lošem 30. mjestu u pravilima prekograničnog oporezivanja.

Slovenija je tek na 24. mjestu, a sakupila je 62,5 boda. Ona je na 15. mjestu kod korporativnog poreza, na 14. mjestu kod oporezivanja dohotka, na 17. mjestu kod poreza na potrošnju, na 28. mjestu kod oporezivanja nekretnina te na 29. mjestu u području prekograničnog oporezivanja.

Njemačka zauzima 26. mjesto sa 60,3 boda, a najgore su plasirana preostala tri najveća europska gospodarstva. Španjolska ima 30. poziciju, iza nje je Francuska i na posljednjem je mjestu Italija. To znači da te tri zemlje imaju najmanje konkurentne porezne sustave prema ETPS ljestvici.

Španjolska je ocijenjena s 51,9 bodova, Francuska sa 47, a Italija sa 46,6 bodova. Kod Italije je, primjerice, ocjena niska jer ima dosta složenu strukturu poreza na nekretnine s različitim stopama na transfere i financijske transakcije, a postoji i porez na bogatstvo kod određenih vrsta imovine. Također, talijanska relativno visoka stopa PDV-a od 22 posto primjenjuje se na relativno usku bazu potrošnje od samo 43 posto i to otkriva propuste u strukturi i primjeni.

Kod Francuske je slično s tim što još tamo postoji i jedan od najvećih poreznih opterećenja na rad.

U prošloj godini među zemljama EU-a koje su imale značajnije promjene u poreznom sustavu su Hrvatska, Francuska, Njemačka, Irska, Portugal i Slovačka.

Hrvatska je ponešto time pojednostavila oporezivanje osobnoga dohotka te snizila najvišu stopu s 35 na 33 posto, a također i uvela porez na nekretnine te proširila bazu za PDV.

Na godišnjoj razini Hrvatska se time popela za dva mjesta sa 17. gdje je bila prema ETPS-u u 2024.