U Hrvatskoj je po prvi puta provedeno veliko neovisno istraživanje o istjecanju metana na plinskoj i naftnoj infrastrukturi koje je pokazalo da je Hrvatska na dnu u Europskoj uniji (EU) po ispuštanju tog plina na takvim objektima, objavila je međunarodna udruga za zaštitu okoliša Greenpeace.
Kako navode, u istraživanje je bio uključen Theophile Humann-Guilleminot, poznat kao lovac na metan, iz međunarodne klimatske organizacije Clean Air Task Force (CATF) koji je sudjelovao u sličnim analizama na više od 500 lokacija diljem svijeta.
S Greenpeaceom je sada u Hrvatskoj obišao 27 lokacija od čega je na čak 26 zabilježio emisije metana što čini visokih 96 posto. To je najveći postotak koji je CATF zabilježio u jednoj članici EU-a.
CATF i Greenpeace obišli su od 25. do 31. ožujka lokacije u Hrvatskoj s postrojenjima koja služe u proizvodnji nafte i plina, odnosno za transport i skladištenje fosilnog plina, a u vlasništvu su ili pod upravljanjem INA-e, Plinacra i Podzemnog skladišta plina Okoli.
“Na spomenutih 26 lokacija dokumentirane su emisije metana u obliku ispuštanja, odnosno istjecanja plina, zatim odzračivanja, kao i štetne prakse spaljivanja plina na baklji koje može imati negativan utjecaj i na zdravlje ljudi. CATF je na svakoj lokaciji pažljivo dokumentirao emisije koristeći infracrvene IR videozapise, IR fotografije, te digitalne fotografije. Prikupljeni materijali dio su CATF-ove kampanje pod nazivom ‘Smanjite količine metana’ koja se provodi diljem Europe i svijeta”, navodi Greenpeace.
Humann-Guilleminot ističe da i ovo istraživanje u Hrvatskoj uvjerljivo potvrđuje ono na što znanstvenici godinama upozoravaju, a to je da metan curi ili se ispušta duž cijelog lanca opskrbe naftom i plinom.
“Od golemih plinskih polja u Teksasu do Plinacrovih plinovoda, kompanije rasipaju metan i ubrzavaju klimatske promjene, sve to u potrazi za kratkoročnim profitom. Nažalost, od zemalja u kojima sam bio Hrvatska je po rezultatima među tri najgore. Prizori plinova koji šikljaju iz otvorenih, zahrđalih spremnika na području Ivanić-Grada, kao i curenje iz bušotina na lokaciji Okoli izuzetno su zabrinjavajući. Usred energetske krize ovakva razina rasipanja pokazuje očito zanemarivanje i klime i hrvatskih građana”, ustvrdio je Humann-Guilleminot.
Metan je vrlo snažan staklenički plin koji ima potencijal globalnog zagrijavanja 84 puta veći od ugljičnog dioksida u razdoblju od 20 godina. Često istječe u atmosferu tijekom vađenja, transporta i skladištenja. U kolovozu 2024. u EU-u je stupila na snagu uredba o metanu, koja je prvi takav obvezujući propis u svijetu usmjeren na emisije metana u sektoru energetike.
Tim je novim propisima cilj znatno postrožiti pravila za operatore u industriji fosilnih goriva.
“Morat će redovito provoditi mjerenja i podnositi izvješća nadležnim tijelima, posvetiti veću pažnju stanju vlastite infrastrukture, popraviti pukotine te prestati rutinski provoditi odzračivanja i spaljivanja plina na baklji. Nadamo se da će nova regulativa dovesti do značajnih poboljšanja u ponašanju i praksama fosilne industrije. Smanjenje zagađenja metanom najbolji je način da izbjegnemo veće zagrijavanje u kratkoročnom razdoblju”, pojašnjava Eszter Matyas iz Greenpeacea koja pokriva središnju i istočnu Europu.
Pročitajte još:
Greenpeace upozorava da u Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama fosilna industrija desetljećima plin prikazuje kao zeleni i čisti izvor energije.
“Mogli smo pretpostaviti da će na pojedinim lokacijama mjerenja pokazati emisije metana, ali nismo mogli predvidjeti baš ovoliko šokantne rezultate. Greenpeace poziva hrvatsku Vladu da ozbiljno shvati provedbu novih propisa o metanu. Ono što je dugoročno još važnije je postupno ukidanje fosilnog plina do 2035. i zabrana novih plinskih i ostalih fosilnih projekata. Rješenja su energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u kojima Hrvatska ima golemi potencijal, posebice u suncu i vjetru”, zaključuje programska voditeljica Greenpeacea u Hrvatskoj Petra Andrić.
Jedan odgovor
Opet najgori a što reći….