Hrvatska na dnu EU po omjeru mirovine i dohotka u završnom razdoblju radnog vijeka

Mirovine u Europskoj uniji (EU) su otprilike na tri petine prihoda u posljednjim godinama radnog vijeka, no u mnogim se zemljama ta stopa spušta ispod razine od 50 posto što osjetno ugrožava životni standard umirovljenika.

Da stvar za hrvatske umirovljenike bude tužnija, Hrvatska je po toj stopi s razinom od 35 posto najgora u EU.

U cijeloj EU je jedan od šest umirovljenika izložen riziku siromaštva, a njihov broj je narastao s 12 posto u 2013. na 15,5 posto u 2023. godini.

Eurostat je radio izračun učinkovitosti mirovinskih sustava u omogućavanju starijim osobama da zadrže životni standard nakon umirovljenja. Metodom se uspoređuju medijalne mirovine osoba između 65 i 74 godina s medijalnim dohodcima zaposlenih u dobi od 50 do 59 godina isključujući socijalne transfere.

U 2023. na razini EU omjer mirovine i dohotka je bio 58 posto što znači da je osoba koja je u dobi od 50 do 59 godina zaradila 100 eura u mirovini primala 58 eura.

Velike su razlike između članica EU-a u tom omjeru, od 35 posto u Hrvatskoj do 78 posto u Grčkoj.

Zanimljivo je da mediteranske zemlje EU-a, bez Hrvatske, imaju visok omjer mirovine i primanja na kraju radnog vijeka. U Španjolskoj je 77 posto, a u Italiji 75 posto. Ne stoji posebno loše ni Portugal sa 61 posto.

Na dnu su uz Hrvatsku Litva s 36 posto te Irska s 39 posto. To su jedine tri članice EU-a gdje omjer pada ispod 40 posto.

Među četiri najveća EU gospodarstva Njemačka ima najslabiji omjer mirovine i dohotka na zalasku karijere, i to 49 posto. U Francuskoj je na 59 posto, dakle tek malo iznad europskog prosjeka.

U 11 država mirovine padaju ispod polovice medijalnog dohotka u završnoj fazi radnog vijeka.

Analiza Eurostata uzela je u obzir i zemlje kandidate za članstvo u EU, pa je tako u Srbiji omjer 46 posto, u Crnoj Gori 38 posto te u Albaniji 37 posto.

Razlike su u EU vidljive i među spolovima, pa je tako medijalna mirovina za muškarce na 60 posto dohotka, a za žene na 57 posto.

“Premda se razlika između prosječne mirovine za muškarce i za žene nastavlja smanjivati, nejednakosti i dalje postoje”, navodi se u izvješću Europske komisije o adekvatnosti mirovina.

U trećini članica EU-a omjer je veći za žene. Primjerice, u Njemačkoj je na 54 posto za žene te 46 posto za muškarce. Slično je u Danskoj i Irskoj.

Najnepogodnije zemlje za umirovljenice u tom smislu su Španjolska i Portugal gdje je razlika oko 20 postotnih bodova u korist muškaraca. Naime, omjer za muškarce je 83 posto, a za žene 63 posto. U Portugalu je 71 posto za muškarce i 50 posto za žene.

U Hrvatskoj je omjer za muškarce 37, a za žene tek 32 posto.

Velike su razlike u EU i u bruto prosječnom mjesečnom mirovinskom trošku po korisniku. Prema podacima za 2021. godinu, ta je brojka u Bugarskoj bila najmanja i iznosila 226 eura, a u Luksemburgu najviša, i to 2.575 eura. Prosjek EU-a je bio 1.294 eura. U Hrvatskoj je bila 388 eura.

Ako se te brojke prilagode za takozvani standard kupovne moći (PPS), tada se jaz smanjuje na raspon od 437 eura u Bugarskoj do 1.681 euro u Luksemburgu, navodi Euronews. Za Hrvatsku u tom slučaju raste na 580 eura.

Treba napomenuti da ovaj indikator uzima u obzir različite vrste mirovinskih primanja koje se nužno ne preklapaju između zemalja članica.