Hrvatska na dnu EU-a po udjelu paralelnih tračnica u željezničkoj mreži

U 2024. godini 40,8 posto željezničke mreže u Europskoj uniji (EU) imalo je dvije ili više paralelnih tračnica što je napredak u odnosu na 1990. godinu kada ih je bilo 31,8 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Dvosmjerne paralelne tračnice, naravno, omogućuju učinkovitiji i sigurniji promet.

No, ukupna duljina željezničke mreže u EU je u razdoblju od 1990. do kraja 2024. godine smanjena za 8,7 posto. Naime, prije 35 godina ukupna je duljina iznosila 220.420 kilometara što je sada došlo na brojku od 201.314 kilometara.

U međuvremenu također je došlo do osjetne elektrifikacije željezničke mreže koja je tako u 2024. iznosila 57,6 posto dok je udio u 1990. bio 39,9 posto.

Zemlje EU-a koje imaju najveću količinu mreže s dvije ili više paralelnih tračnica su Belgija, Nizozemska i Francuska.

U Belgiji je to 81,2 posto, u Nizozemskoj 70,5 posto te u Francuskoj 62,8 posto.

Što se drugih velikih europskih zemalja tiče, u Njemačkoj je brojka 48,6 posto, u Italiji 46 posto, u Španjolskoj 39,2 posto te u Poljskoj 45,2 posto.

Estonija i Hrvatska su najlošije u EU. U Estoniji je udio bio tek 9,4 posto, a u Hrvatskoj 10,5 posto odnosno 275 kilometara.

U Sloveniji je brojka 26,9 posto.

Eurostat je dao podatke i za neke zemlje kandidate za članstvo u EU, pa je tako kod Bosne i Hercegovine udio 9,1 posto dok je u Srbiji 10,4 posto.

Gustoća željezničke mreže u EU veća je u područjima s većim brojem stanovnika i relativno visokim volumenima teretnog prijevoza. Najveću gustoću u 2024. imala je Češka sa 123,2 metra tračnica po četvornom kilometru nakon čega slijedi Belgija sa 118,7 metara te Njemačka sa 110 metara po četvornom kilometru.

Najmanju gustoću imala je Grčka s tek 14 metara po četvornom kilometru.

Zanimljivo je pogledati i kako stvari stoje s europskim sustavom kontrole željezničkog prometa (ETCS) koji je zapravo sigurnosna mjera kojoj je cilj smanjiti rizik od željezničkih nesreća putem komunikacijsko-signalizacijske opreme u vlaku i na tračnicama što može uključivati i automatizaciju nadzora kretanja vlaka.

Luksemburg je jedina zemlja EU-a čija je željeznička mreža potpuno opremljena ETCS-om.

Belgija je na drugom mjestu s pokrivenošću mreže od 90,3 posto, a na trećem je Danska s 51,6 posto.

Najgore su u tom smislu Mađarska s tek 1,6 posto pokrivenosti te Hrvatska gdje je brojka tri posto. Neznatno bolje su Njemačka i Rumunjska s 3,2 posto.

U Sloveniji je brojka znatno veća, odnosno 39,6 posto.

U Francuskoj je 4,4 posto, u Italiji je 6,8 posto, a u Španjolskoj 18,2 posto.