Hrvatska na dnu EU-a po obnovljivim izvorima u transportu, udio pao u zadnjih 10 godina

Udio obnovljivih izvora u transportu u Europskoj uniji (EU) dosegao je na kraju 2024. godine 11,2 posto, što je porast od 0,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije, pokazuju podaci Eurostata. U trenutku kada se ta statistika počela bilježiti 2004. godine udio je iznosio tek 1,4 posto.

Unatoč tomu što je porast prisutan on ne ulijeva previše optimizma kad je riječ o ciljevima koje si je EU postavio. Naime, ideja je do 2030. godine podići prisutnost obnovljivih izvora u europskom prometu na 29 posto. To znači da još nedostaje golemih 17,8 postotnih bodova i praktično se može ustvrditi da je tako postavljen cilj nedostižan.

Švedska je zemlja koja najviše obnovljivih izvora koristi u transportu i nadomak je ostvarenja europskoga cilja budući da je brojka na 26,4 posto. Druga je Finska gdje je udio 20,3 posto, a onda dolazi Nizozemska s 19,7 posto.

No, zato ima zemalja koje jako kaskaju, a najviše zaostaje Hrvatska. U Hrvatskoj je udio obnovljivih izvora u transportu u 2024. godini bio zanemarivih 0,94 posto. Tek nešto malo bolja je Grčka s 3,9 posto, te Češka s 5,7 posto.

Da za Hrvatsku stvar bude gora, u 10 godina između 2014. i 2024. postignut je nazadak budući da je u 2014. godini udio bio 2,65 posto.

U odnosu na 2023. godinu 19 članica EU-a je ipak povećalo prisustvo obnovljivih izvora u transportu. Najuspješnije su u tome bile Latvija i Nizozemska. Latvija je udio podigla za 7,4 postotnih bodova, a Nizozemska za 6,2 postotnih bodova.

Zanimljivo je da je najveći pad imala najbolja na ljestvici Švedska koja je s udjela od 33,6 posto u 2023. pala za 7,2 postotnih bodova. U slučaju ostalih sedam zemalja pad je bio između 0,1 postotnog boda u Grčkoj i na Cipru do 0,8 postotnih bodova u Sloveniji. Hrvatska je imala zanemarivo povećanje od 0,92 na 0,94 posto.

U trenutku ulaska u EU 2013. godine Hrvatska je imala brojku od 2,7 posto koja je u 2021. došla na 6,99 posto da bi onda snažno pala. Slovenija, inače, ima ukupnu stopu od 9,24 posto što je, dakle, izrazito više no Hrvatska.

U Njemačkoj je 12,4 posto, u Francuskoj 10,8 posto, Španjolskoj 11,3 posto te Italiji 9,96 posto. Norveška, primjerice ima sjajnih 33,6 posto.

Ako se pogledaju brojke za neke države kandidate za članstvo u EU vidi se da je tu stanje loše.

Za Bosnu i Hercegovinu nema podataka za 2024., ali je u 2023. udio bio 0,29 posto. U Crnoj Gori je s 2023. na 2024. brojka pala s 0,34 na 0,29 posto.

U Albaniji je 0,2 posto, a u Srbiji 0,6 posto.