Hrvatska modernizira elektroenergetsku mrežu: Do 2033. godine uložit će se 2,3 milijarde eura

Hrvatska postavlja ambiciozan cilj da će do 2050. više od polovice električne energije dobivati iz obnovljivih izvora. No kako bi proizvedenu energiju elektroenergetski sustav mogao i prihvatiti, treba se modernizirati. To ne čudi, jer je projektiran i izrađen u prošlom stoljeću, kada je potrošnja i proizvodnja bile značajno drugačije.

U Nacionalnom energetskom i klimatskom planu do 2030. ističe se da je velik dio mreže dosegao kraj svog životnog vijeka: nužno je revitalizirati i zamijeniti stare dijelove sustava te dograditi nove kapacitete. Primjerice, za gotovo 50 posto duljine postojećih dalekovoda u prijenosnoj mreži životni vijek je već istekao.

Interes investitora za ulaganje u obnovljive izvore energije značajno prelazi zavrtane ciljeve, ali i potrebe Hrvatske. Do kraja 2033. godine očekuje se da će na prijenosnu mrežu priključak zatražiti ukupno oko 4.800 MW novih proizvodnih objekata.

Za tako visoku integraciju obnovljivaca bilo bi nužno osigurati dodatnih 872 milijuna eura investicija. To je tek dio ulaganja, jer očekuje se da bi 1,4 milijarda eura trebala biti investirana u distribucijsku mrežu.

Drugim riječima, u idućih 10 godina bit će potrebno pokrenuti investicije u mrežu u iznosu od oko 2,3 milijarde eura, odnosno prosječno svake godine ulaganja bi se kretala oko 230 milijuna eura, izračunali su Nacionalnom energetrskom i klimatskom planu.

Taj trošak može se podijeli između novih korisnika mreže (jednokratne naknade za priključenje) i krajnjih kupaca (mrežarine). Kada bi se taj iznos financirao samo iz mrežarine, to bi podrazumijevalo bi njeno značajno povećanje, navodi se u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu.

S druge strane, u javnosti se sve češće spominje da se više neće poticati proizvodnja električne energije iz energije sunca ili vjetra, već bi se novac preusmjeravao na poticanje razvoja i instalacije baterijskih spremnika.

Plan je, uz to, dati prioritet proizvodnji električne energije koja je integrirana u već postojeće zgrade i objekte s postojećom elektroenergetskom infrastrukturom. Jer, gradnja velikih proizvodnih kapaciteta daleko od potrošača zahtijeva ogromna ulaganja u nove vodove i postojeću mrežu.

I nije samo Hrvatska zemlja koju očekuju u regiji velika ulaganja, čitava se regija nalazi usred energetske tranzicije. Potražnja za električnom energijom raste, a zastarjela infrastruktura postaje glavno “usko grlo”.

Prema najnovijem izvješću o analizi nedostataka Gap Analysis europske organizacije Okvira za Zapadni Balkan navodi se da prijenosne mreže nisu spremne, jer su mnogi dijelovi zastarjeli i nisu pouzdani. Upozoravaju da bi, ne ostvare li se planovi ulaganja, moglo doći do blokade prekogranične trgovine električnom energijom, kao i integracije instaliranih vjetroelektrana i solara u sustav.