Očekivano prosječno trajanje radnog vijeka za osobe od 15 godina i starije u Europskoj uniji lani je bilo 37,2 godine. Dakle, toliko se očekuje da će osoba ostati u radnoj snazi tijekom cijelog života, navode iz Eurostata, statističkog ureda EU-a. Hrvatska je među zemljama s najkraćim radnim vijekom.
Međutim, napomenuli su da se očekivano trajanje radnog vijeka znatno razlikovalo među zemljama EU-a.
U šest država članica prosječno trajanje radnog vijeka bilo je 40 godina ili više. Nizozemska je na prvom mjestu s 43,8 godina, a nakon nje je Švedska s 43 godine. Slijedi Danska s 42,5 godina, Estonija s 41,4 godine, Irska s 40,4 godine i Njemačka s 40 godina.
S druge strane, najkraće trajanje radnog vijeka zabilježeno je u Rumunjskoj, 32,7 godina. Italija je na drugom mjestu s 32,8 godina, a treće mjesto dijele Hrvatska, Grčka i Bugarska, svaka 34,8 posto.
Za muškarce je očekivano trajanje radnog vijeka u EU u prosjeku bilo 39,2 godine, s najdužim trajanjem zabilježenim u Nizozemskoj, od 45,7 godina. Zatim su Danska i Švedska s 44,2 godine odnosno 40 godina.
Najkraće trajanje radnog vijeka za muškarce zabilježeno je u Rumunjskoj, 35,9 godina, a zatim su Hrvatska i Bugarska, svaka po 36 godina.
Kada je riječ o ženama, prosječno trajanje radnog vijeka bilo je 35 godina, s najdužim trajanjem zabilježenim u Estoniji, 42,2 godine. Zatim je Švedska s 42 godine i Nizozemska s 41,8 godina. Najkraće trajanje zabilježeno je u Italiji, 28,2 godina, Rumunjskoj, 29,2, i Grčkoj 31,1 godinu.
Statističari ističu da se u posljednjih 10 godina očekivano prosječno trajanje radnog vijeka u EU povećalo za 2,4 godine, s 34,8 na sadašnjih 37,2 godine.
U 2020. godini je zbog pandemije očekivano trajanje radnog vijeka iznosilo 35,6 godina i bilo je manje nego u 2019. kada je iznosilo 35,9 godina. Ipak, ovaj pad nije imao veliki utjecaj, jer je nakon toga trajanje radnog vijeka nastavilo rasti.
Podsjećamo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) objavio je u četvrtka nove podatke o broju osiguranika. Prema tim podacima, krajem lipnja 2025. u evidenciji ih je imao 1.783.516, što je za 44.292 ili 2,55 posto više nego zadnji dan lipnja u 2024. godini, prenosi Hina.
Broj osiguranika krajem lipnja bio je za 102.702 ili 6,2 posto veći u odnosu na 30. lipnja 2023. godine, dok je u odnosu na šesti mjesec 2022. godine broj osiguranika porastao za 142.746 ili 8,7 posto
Pročitajte još:
Broj osiguranika indikator je razine zaposlenosti, a prema HZMO-ovim podacima, najveći broj osiguranika prema djelatnostima na kraju lipnja 2025. evidentiran je u prerađivačkoj industriji, 250.842.
S obzirom na statističke podatke o trajanju radnog vijeka u Hrvatskoj, spomenuti osiguranici trebali bi raditi oko 34,8 godina.
