Broj zaposlenih porastao je za 0,2 posto u eurozoni i ostao je stabilan u EU-u u trećem tromjesečju 2024. u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. U drugom kvartalu 2024. zaposlenost je porasla za 0,1 posto u obje zone. Radni sati ostali su stabilni u europodručju i smanjili su se za 0,1 posto u EU-u u trećem kvartalu 2024., navedeno je u prvim podacima europskog ureda za statistiku – Eurostata.
Među zemljama EU najveći porast zaposlenosti osoba zabilježen je u Hrvatskoj, od 1,5 posto a slijede Irska s rastom od 1,2 posto i Malta s rastom od jedan posto. Najveći pad, prema istim podacima, imale su Rumunjska, gdje je pad broja zaposlenosti dosegao 3,1 posto, Estonija gdje je razvidno smanjenje od 1,2 posto i Latvija gdje je pad zaposlenih u trećem kvartalu iznosio 0,6 posto.
„Malta (3,9 posto), Irska (+1,7 posto), Češka i Cipar (obje po 1,5 posto) iskazale su najveći porast zaposlenosti mjeren u radnim satima. Rumunjska (-3,3 posto), Estonija (-1,7 posto) i Latvija (-1,6 posto) pokazale su najveći pad u trećem kvartalu 2024. u usporedbi s prethodnim kvartalom“, navodi Eurostat.
Na temelju sezonski prilagođenih brojki, Eurostat procjenjuje da je u trećem tromjesečju 2024. u EU bilo zaposleno 219,2 milijuna ljudi, od čega 171,0 milijun u eurozoni.
Podaci o BDP-u u EU: Hrvatska u top pet
Sezonski prilagođeni bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u trećem tromjesečju 2024. godine za 0,4 posto i u europodručju i u EU, u trećem tromjesečju 2024. u usporedbi s prethodnim tromjesečjem. U drugom tromjesečju 2024. godine, BDP je u oba područja porastao za 0,2 posto, objavio je Eurostat.
„U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine, sezonski prilagođeni BDP porastao je za 0,9 posto u eurozoni i za jedan posto u EU u trećem tromjesečju 2024., nakon rasta za 0,5 posto u eurozoni i za 0,8 posto u EU u prethodnom kvartalu“, navodi se u objavi Eurostata.
Među zemljama EU, najveći rast BDP-a zabilježen je u Irskoj od 3,5 posto, zatim Litvi, gdje je zabilježen rast od 1,2 posto a treći je Cipar, s rastom od jedan posto. Hrvatska prema ovim podacima, dijeli peto mjesto, sa Španjolskom, a rast BDP-a je veći od prosjeka EU.
Najveći pad BDP-a zabilježen u Mađarskoj, od 0,7 posto, Latviji, koja je zabilježila smanjenje od 0,2 posto, te u Austriji i Poljskoj, gdje je kod obje države zabilježeno smanjenje BDP-a od 0,1 posto.
Tijekom trećeg tromjesečja 2024. krajnja potrošnja kućanstava porasla je za 0,7 posto u eurozoni i za 0,6 posto u EU. Državni rashodi za finalnu potrošnju porasli su za 0,6 posto i u europodručju i u EU dok su, kako navodi Eurostat, bruto investicije u fiksni kapital porasle su za dva posto u eurozoni i za 1,6 posto u EU.
Izvoz je smanjen za 1,5 posto u eurozoni i za 1,2 posto u EU a uvoz je porastao za 0,2 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU.
Pročitajte još:
„Izdaci za konačnu potrošnju kućanstava pozitivno su doprinijeli rastu BDP-a i za europodručje (+0,4 postotna boda) i za EU (+0,3 postotna boda). Doprinos konačnih rashoda države bio je pozitivan u obje zone (+0,1 postotna boda). Doprinos bruto investicija u fiksni kapital bio je pozitivan i za europodručje (+0,4 postotna boda) i za EU (+0,3 postotnih bodova). Promjene zaliha imale su pozitivan doprinos rastu BDP-a u obje zone (+0,4 postotna boda). Doprinos izvoza umanjenog za uvoz bio je negativan i za europodručje (-0,9 postotna boda) i za EU (-0,8 postotnih bodova)“, navodi Eurostat.
