Uoči samita Europske unije (EU) u četvrtak nekolicina zemalja članica, među kojima je i Hrvatska, zatražilo je sporiji i fleksibilniji pristup sustavu ugljičnih emisijskih dozvola smatrajući da sadašnji okvir šteti europskoj industriji.
Pismo Europskoj komisiji uputili su predstavnici Austrije, Češke, Hrvatske, Grčke, Mađarske, Italije, Poljske, Rumunjske i Slovačke i u njemu od Bruxellesa traže da proširi režim besplatnih ugljičnih dozvola dulje od 2034. godine do kada je trenutačno predviđen.
Oni u pismu, koje je na uvid imao Euronews, ističu kako sadašnji zakonski okvir predstavlja egzistencijalni rizik za niz ključnih industrijskih sektora koji neće moći izdržati troškove.
“Naša industrija je predana nastojanju da se transformiraju poslovni modeli. No, kombinacija visokih cijena energije i plan napuštanja besplatnih emisijskih dozvola postaje prijetnja opstanku za mnoge strateške sektore”, navodi se u pismu.
Na samitu EU-a bit će riječi o tome kako reagirati u novoj energetskoj krizi pokrenutoj ratom na Bliskom istoku.
Neke članice EU-a bi htjele u cijelosti dokinuti sustav emisijskih dozvola (ETS), neke bi ga htjele izmijeniti, dok bi neke htjele da se sačuva.
Europska komisija nastavlja inzistirati na postojanju ugljičnog tržišta kao jednog od bitnih alata u borbi protiv klimatskih promjena, odnosno smanjenja emisija i usmjeravanja novaca prema čistim tehnologijama.
Zemlje potpisnice pisma smatraju da se tržište oko ugljičnih emisija u EU razvija prebrzo i stvara dodatni pritisak na poslovni sektor kojega ionako muče visoke cijene energije i uporna inflacija. Rezultat, kako upozoravaju, može biti prijetnja samoj ekonomskoj snazi EU-a.
“Cijene energije su eksplodirale, inflacija je učinila investicije u okviru zelene tranzicije još skupljima, a sadašnja rješenja dekarbonizacije još nisu dovoljno razrađena za održivost sektora koji teško smanjuju količine emisija”, također napominju potpisnici pisma.
Iz Bruxellesa kažu da intenzivno rade na rješenjima za obuzdavanje cijena energije, no i da je problem složen jer su cijene struje vezane za cijenu plina i promjena sustava zahtijeva razmatranje više elemenata kao što su nacionalni porezi, mrežarine i ETS.
Tvrtke u EU sada dio emisijskih dozvola dobivaju besplatno, odnosno ne trebaju plaćati za dio emisija. Takav je režim predviđen do 2034. godine, a spomenute zemlje traže da potraje dulje, odnosno da se uspori dinamika dokidanja besplatnog režima čiji je početak predviđen od 2028. godine.
Od Bruxellesa također se traži smanjenje volatilnosti cijene emisija ugljika kako bi tvrtke mogle lakše donositi planove, a ne se suočavati sa iznenadnim troškovnim šokovima.
Naravno, očekuju se i mjere za sprečavanje rasta cijena električne energije, kako za industriju tako i za građane.
“Teška industrija, a posebice oni kojima je najteže provesti dekarbonizaciju, nailazi na savršenu oluju u obliku rastućih troškova, još nedovoljno dokazanih zelenih tehnologija te predstojećeg gubika besplatnih emisijskih dozvola”, ocjenjuje se u pismu.
Pritom pozivaju da se revizija ETS-a obavi čim prije, odnosno da se ne čeka do planiranog termina na ljeto.
Pročitajte još:
Nekolicina zemalja je nedavno pisala Europskoj komisiji tvrdeći da trenutačni sustav emisijskih dozvola dobro funkcionira i da ga ne treba mijenjati jer je EU-u uštedio 34 milijarde eura godišnjih troškova te podupire prekograničnu trgovinu električnom energijom.
Takvo stajalište imaju Danska Finska, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal i Švedska.
