Kontrola uvoza ugljika u Europsku uniju (EU) provodi se tek nepunih mjesec dana, a već su se pojavili pritisci iz skupine zemalja članica na Europsku komisiju da se iz kruga proizvoda na koje se nadzor odnosi izuzme umjetno gnojivo. Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) odnosi se na sve tvrtke koje godišnje uvoze više od 50 tona robe s ugljičnim otiskom. Primjenjuje se na uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, umjetnog gnojiva, električne energije i vodika.
Na inicijativu Austrije 12 zemalja EU-a, među kojima je i Hrvatska, pozvali su na privremeno izuzeće umjetnog gnojiva zbog toga što mu, kako je navedeno, CBAM dodatno povećava cijenu što stvara dodatni ekonomski pritisak na poljoprivrednike.
“Europski se poljoprivrednici trenutačno suočavaju ne samo s niskim proizvodnim cijenama već i s rastućim troškovima proizvodnje. Glavni pokretač rasta troškova su cijene umjetnog gnojiva koje su značajno porasle od 2020. godine”, izjavio je viši dužnosnik u austrijskom ministarstvu poljoprivrede Johannes Frankhauser.
No, istodobno su se javili oni koji se protive bilo kakvim izmjenama što uključuje europske proizvođače umjetnog gnojiva te europske parlamentarce koji se bave zaštitom okoliša, kao i neke europske vlade. Njihov argument je da bi se izuzećem kaznili europski proizvođači i narušio integritet samog mehanizma. Među zemljama koje nisu sklone promjeni su, primjerice, Njemačka, Belgija, Finska, Švedska i Nizozemska.
Treba reći da su obveznici nameta zbog CBAM-a uvoznici, no oni mogu prebaciti trošak na kupce, odnosno potrošače, što su u ovom slučaju poljoprivrednici. Problem je što umjetna gnojiva bitno utječu na operativne troškove poljoprivrednika, a europske tvrtke ga naprosto ne proizvode dovoljno kako bi zadovoljile potražnju.
Podsjetimo, u Hrvatskoj je vodeći proizvođač umjetnog gnojiva kutinska Petrokemija.
Procjene o rastu troškova umjetnog gnojiva zbog CBAM-a bitno variraju. Dok je Austrija istaknula rast od 10-15 posto, neke druge zemlje, poput Francuske, navodi da bi to moglo biti i 25 posto.
Think-tank Sandbag, koji se bavi europskom klimatskom politikom, pak navodi da će cijene umjetnog gnojiva zbog CBAM-a u prve dvije godine primjene rasti minimalno, odnosno manje od jedan posto ili nekoliko eura po toni amonijaka.
Iz Europske komisije poručuju da su već izašli u susret poljoprivrednicima time što su ostavili mogućnost suspenzije primjene CBAM-a u slučaju ozbiljnih i nepredviđenih okolnosti koje bi štetile europskom unutarnjem tržištu. Za takvu suspenziju potrebna je prethodna suglasnost zemalja članica i Europskog parlamenta.
Neke zemlje dvoje oko toga što bi trenutačno bilo najbolje učiniti, odnosno bi li trebalo nešto učiniti. Tako je španjolski ministar poljoprivrede Luis Planas izjavio da treba osnažiti domaću proizvodnju i stratešku neovisnost EU-a, ali i da dekarbonizacija ne bi smjela ugroziti standard života poljoprivrednika.
Pročitajte još:
Zanimljiv je slučaj Češke čija je sadašnja vlada protiv velikog dijela EU zakonodavstva o klimi, ali premijer te zemlje posjeduje drugu najveću tvornicu dušičnog gnojiva u Europi. Češka se u ovom slučaju nije izjasnila, navodi Politico.
Logično, bilo kakve promjene u pitanju CBAM-a i umjetnog gnojiva razbjesnile bi europske proizvođače. Njihova je udruga objavila da bi izuzeće bilo potpuno neprihvatljivo jer bi naštetilo konkurentnosti europskih tvrtki, a pogotovo jer su mnoge uložile puno truda i novaca u dekarbonizaciju proizvodnje.
I drugi sektori kojih se CBAM tiče ne podržavaju izuzeće ističući da bi, ako ono prođe, to moglo izazvati domino efekt lobiranja i za druge proizvode i također naštetiti, primjerice, europskoj teškoj industriji.
