Hrvatska kao regionalno energetsko središte

Energetska kriza trenutno je u drugom planu, no to ne znači da se o njoj ne razmišlja i da se ne prave planovi za nadolazeću zimu. Europske zemlje, svaka na svoj način, bore se za energetsku stabilnost, ali se i povezuju kako bi izbjegle potencijalne probleme.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović tijekom sudjelovanja na forumu Globsec 2023 u Bratislavi rekao je kako je “u naporima koje EU poduzima da osigura energetsku neovisnost EU od ruskih proizvođača energije, prepoznata kao regionalno središte koje može Hrvatskoj i pojedinim zemljama srednje i jugoistočne Europe omogućiti sigurnost u opskrbi energijom”.

Filipović je dodao da je Hrvatska od samog početka snažno poduprla donošenje odgovarajućih mjera te da je važno građanima reći koje je napore EU do sada poduzela u rješavanju energetske krize, stoji na stranicama ministarstva.

Ministar Filipović složio se s ostalim sudionicima panela da je za energetsku neovisnost nužna izgradnja infrastrukture.

“Izgradnjom infrastrukture gradimo veću sigurnost za svaku državu članicu, ali i sigurnost cijele Europske unije. U Republici Hrvatskoj otvoren je novi LNG terminal kapaciteta 2,9 milijardi prostornih metara. Bilo je dosta otpora prema ovom projektu, ali danas ne želimo ni zamisliti u kakvoj bismo situaciji bili da ga nismo realizirali. Trenutno širimo njegove kapacitete kako bismo bili dobar susjed zemljama u okruženju i osigurali opskrbu”, zaključio je ministar Filipović.

Da se u regiji razmišlja o intenzivnijem energetskom povezivanju, posebno kada je riječ o plinu, svjedoči i nedavna odluka Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Naime, Vijeće je donijelo odluku kojom se ‘daje zeleno svjetlo’ za potpisivanje sporazuma s Hrvatskom i Srbijom o izgradnji plinovoda iz te dvije zemlje prema Bosni i Hercegovini, odnosno Južne i Istočne plinske interkonekcije.

Južna interkonekcija odnosi se na izgradnju plinovoda od Zagvozda u Hrvatskoj do Posušja i Novog Travnika u BiH, s odvajanjem jednog kraka prema Mostaru, javila je Beta.

Cijene plina su u padu, pa se sada očekuje mogućnost kupnje tog energenta po nižim cijenama. No, doza neizvjesnosti i dalje je prisutna, a ministar Filipović poslao je snažnu poruku svima koji se žele ‘obogatiti’ na račun građana.

“Želimo poručiti svim špekulantima na tržištu i da nećemo tolerirati njihovo ponašanje, da nećemo tolerirati da se netko bogati na leđima naših građana, na svim europskim tlima. Cijena plina je počela padati i sada smo u situaciji da su skladišta zadovoljavajuće popunjena. Ne, očekujemo toliku potražnju, kada je u pitanju popunjenost skladišta, pa stoga ne očekujemo ni divljanje cijena”, naglasio je Filipović.

Naftovod Janaf šansa je za Hrvatsku

Europska komisija usvojila je plan da Janaf postane strateški europski naftovod, te da se poveća kapacitet LNG terminala Krk. To je dobra vijest za Hrvatsku jer na taj način dobiva veliku razvojnu, energetsku i trgovinsku šansu, uz mogućnost prerastanja u energetsko čvorište ovog dijela Europe, izvijestili su iz EnergijeBalkana.

Naime, Europska komisija je 18. svibnja predstavila plan REPowerEU, kao svoj odgovor na poteškoće i poremećaje izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu na globalnom energetskom tržištu.

“Dva mjeseca ranije, istom prilikom, Komisija je predložila nacrt plana prema kojem bi Europa postala neovisna o ruskim fosilnim gorivima puno prije 2030. Na sastanku Europskog vijeća, 24. i 25. ožujka, čelnici EU postigli su dogovor o tom cilju i od Komisije je zatraženo predstavljanje detaljnog plana REPowerEU. Nedavni prekidi opskrbe plinom Bugarske i Poljske dodatno potvrđuju potrebu da se hitno riješi problem nepouzdanosti opskrbe energijom iz Rusije.”

HEP do 2030. planira značajno povećati udio obnovljivih izvora energije

Hrvatska elektroprivreda HEP do 2030. godine planira povećati udio obnovljivih izvora energije s 35 na više od 50 posto, stoji na njihovim stranicama.

Taj cilj HEP planira ostvariti revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana, te ulaganjem u vjetroelektrane, solarne elektrane i druge obnovljive izvore energije.

HEP također istražuje mogućnost razvoja i izgradnje projekata obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, kao i integracije već završenih ili naprednih projekata OIE u svoj proizvodni portfelj. U tijeku je poziv zainteresiranim Partnerima za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije.

Vlada RH je krajem ožujka odlučila da će HEP od države dobiti financijsku injekciju od 900 milijuna eura.

Država će odobriti dioničarski kredit od 400 milijuna eura i dokapitalizirati tvrtku s još 500 milijuna eura kako bi pokrila gubitke nastale 2022. godine zbog ograničavanja cijene struje, objavio je HRT.