Ukupni izdaci za socijalnu zaštitu u Europskoj uniji (EU) u 2023. godini su iznosili 4,6 bilijuna eura, a gotovo polovica od tog iznosa ili 46,9 posto utrošena je na izdvajanja za stariju dob ili najbliže srodnike umrlih članova obitelji. Na liječničku skrb otišlo je 29,6 posto novaca, na obiteljske i dječje doplatke 8,7 posto te na izdvajanja za osobe s invaliditetom 7,1 posto.
Na naknade za nezaposlene utrošeno je 3,9 posto ukupnih sredstava, na naknade zbog socijalnog isključenja 2,5 posto te na pomoć za troškove stanovanja 1,4 posto.
Troškovi socijalne zaštite mogu biti u obliku izravne novčane pomoći ili u obliku pružanja određene robe ili usluga. Uključene beneficije mogu ovisiti o prihodima ili uključiti sve pripadnike određene skupine neovisno o primanjima.
Gotovo dvije trećine ili 64,7 posto beneficija je bilo isplaćeno u gotovini, a ostalo se odnosi na primanje roba ili usluga kao oblika pomoći.
Udio isplaćene gotovine u ukupno pruženim oblicima socijalne zaštite bio je najveći u Italiji sa stopom od 76,4 posto. Druga je u tome bila Grčka sa 75,9 posto, a treća Poljska sa 71,4 posto. Najnižu razinu udjela gotovinskih isplata imale su Švedska s 51,6 posto, Irska s 52,7 posto te Malta s 55,4 posto.
Hrvatska i Slovenija su imale slične brojke. U Sloveniji je to 62 posto, a u Hrvatskoj 61,4 posto. Ukupni izdaci u Hrvatskoj za socijalne povlastice su u 2023. godini iznosili 15,8 milijardi eura ili 4.094 eura po glavi stanovnika.
U cijeloj EU je iznos po glavi stanovnika iznosio 10.571 euro. Na vrhu su po tom iznosu bili Luksemburg s 27.289 eura i Danska sa 17.634 eura. U Sloveniji je to bilo 6.894 eura, a u Njemačkoj, primjerice, 14.535 eura.
Ako se pogleda udio socijalnih izdataka u bruto društvenom proizvodu (BDP), prosjek EU-a je 26,7 posto. No, najvišu je razinu imala Francuska, i to 31,5 posto nakon koje slijedi Finska s 31,3 posto te Austrija s 29,7 posto i Njemačka s 28,7 posto. Pri dnu po tome udjelu su bile Irska s 12,2 posto, Malta s 13 posto te Estonija s 15,2 posto BDP-a.
Relativno niske stope udjela od ispod 20 posto, što je osjetno niže od europskog prosjeka, zabilježene su još u Litvi, Mađarskoj, Latviji, na Cipru, u Bugarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj. U Hrvatskoj je brojka bila 19,9 posto.
U razdoblju od 10 godina, od 2013. do 2023. godine, u cijelom EU-u udio se smanjio s 27,5 na 26,7 posto, a u Hrvatskoj se također dogodio pad s 20,4 na spomenutih 19,9 posto. U Sloveniji je pad bio s 24,4 na 22,8 posto BDP-a.
Veći broj zemalja EU-a imao je pad, a najviše je to bilo u Irskoj za čak 9,5 postotnih bodova. U 12 je došlo do rasta udjela pri čemu je najveći bio u Latviji i Poljskoj s po 2,8 postotnih bodova.
Kako Eurostat objavljuje i neke podatke za zemlje kandidate, tako se može vidjeti da je udio socijalnih izdataka u BDP-u u Bosni i Hercegovini bio na razini Hrvatske od 19,9 posto, a u Srbiji je bio 17,5 posto.
Gledano po pojedinim kategorijama socijalnih benefita, u slučaju Hrvatske najviše je otišlo na stariju dob i srodnike umrlih članova obitelji, i to 8,5 posto BDP-a ili 42,5 posto ukupne socijalne pomoći.
Na pomoć vezanu za liječničku skrb izdvojeno je 7,2 posto BDP-a ili 36 posto ukupnih izdataka. Dakle, na te dvije kategorije otišlo je najviše sredstava za socijalnu zaštitu.
Za naknade za osobe s invaliditetom ili obiteljske i dječje doplate izdvojeno je po devet posto, dok je na naknade za pomoć za stanovanje te za naknade za nezaposlene izdvojeno po nešto manje od dva posto ukupnog iznosa.
Pročitajte još:
U razdoblju od 2013. do 2023. u Hrvatskoj su godišnje socijalne naknade u prosjeku rasle 3,1 posto godišnje. To je više od prosjeka EU-a od 1,6 posto ili prosjeka eurozone od 1,5 posto. U Sloveniji je prosječan rast bio nešto manji, odnosno 2,6 posto.
Najveće stope prosječnoga godišnjeg rasta imale su Rumunjska od 5,7 posto i Poljska od 5,2 posto. Najmanju brojku imala je Danska od tek 0,5 posto godišnjeg rasta, a nakon toga Grčka s 0,6 posto.
