Trećina osoba u Europskoj uniji (EU) je u prošloj godini koristila generativnu umjetnu inteligenciju (AI), no manje od polovice njih to je činilo radi posla spuštajući udio na 15 posto.
Podatak o 15 posto osoba u EU u dobi između 16 i 74 godine koje su koristile AI na poslu, očekivano, nije ravnomjerno raspoređen među zemljama.
Najmanji postotak, pokazuju podaci Eurostata, zabilježen je u Mađarskoj gdje je iznosio tek 1,3 posto, a najbolje su dvije zemlje koje nisu dio EU-a. To su Norveška s 35,4 posto i Švicarska s 34,4 posto.
“Brojka za Norvešku je u skladu sa snažnom digitalizacijom u javnom sektoru, visokom razinom društvenog povjerenja, dobro razvijenim vještinama i zrelim poslodavačkim praksama”, kazala je za Euronews Aleksandra Przegalinska s poljskog sveučilišta Kozminski.
Na vrhu EU-a je Malta gdje je 29,6 posto ljudi na poslu koristilo AI, a zatim slijede Danska s 27,2 posto, Nizozemska s 26,6 posto, Estonija s 25,1 posto koliko je dosegla i Finska.
Na dnu ljestvice, uz Mađarsku, u EU još su Rumunjska s 5,2 posto te Italija s osam posto.
Nisko su plasirane od zemalja kandidata za članstvo Turska i Srbija gdje je udio tek 5,8 posto.
Hrvatska je s brojkom od devet posto bolja od tek pet zemalja EU-a. Uz spomenute tri od Hrvatske su još lošije Poljska i Bugarska.
Slovenija je, recimo, došla na razinu prosjeka EU-a s brojkom od 15,2 posto.
Njemačka je blago iznad s 15,8 posto što je pak lošije od prosjeka eurozone koji je na 16,5 posto.
Španjolska i Francuska su iznad prosjeka eurozone. U Španjolskoj je udio ljudi koji su na poslu koristili AI 17,9 posto, a u Francuskoj 18,4 posto.
Bosna i Hercegovina te Sjeverna Makedonija s 8,6 posto ne zaostaju puno iza Hrvatske.
“Stvar je u tome da uporaba AI-a nije samo entuzijazam. Ona dolazi zbog ulaganja u vještine i način rada te upravljanja koje gradi povjerenje i pretvara eksperimentiranje u rutinsku praksu”, navodi Przegalinska.
Očito je da sjever i zapad EU-a vodi u primjeni, a južni dio daje mješovitu sliku dok istok i jugoistok Europe zaostaje.
Nekoliko manjih ekonomija kao što su Luksemburg, Cipar, Austrija, Švedska i Belgija došli su do relativno visoke razine uporabe između 20 i 25 posto.
No, kako rekosmo, jaz između brojke onih koji koriste AI na poslu i općenite brojke je dosta izražen. Drugim riječima, tek 46 posto korisnika AI-a tu tehnološku mogućnost primjenjuje i na poslu.
Kada se pogleda općenita uporaba AI-a na vrhu su Norveška, Danska, Švicarska, Estonija, Malta i Finska. Prosjek za EU je 32,7 posto.
U Norveškoj 56,3 posto osoba između 16 i 74 godine koristi AI od čega spomenutih 35,4 posto na poslu.
U Danskoj je prva brojka 48,4 posto, a druga 27,17 posto.
U Švicarskoj ima 47 posto ukupnih korisnika i 34,4 posto na poslu, a u Estoniji ukupno 46,6 posto i na poslu 25,1 posto.
Malta i Finska imaju sličan ukupni postotak osim što je Malta bolja po postotku onih koji AI koriste na poslu.
U Hrvatskoj 27,5 posto osoba općenito koristi AI dok, kako spomenusmo, na poslu taj udio bitno pada na tek devet posto.
Slovenija ima 37,6 posto ukupnih korisnika naspram 15 posto onih koji to čine i za posao.
Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da se individualna uporaba AI-a brzo širi, pa je stopa rasta u EU s 2024. na 2025. godinu čak 68 posto.
Pročitajte još:
“Velike tvrtke uobičajeno se brže fokusiraju na korištenje AI-a i imaju više mogućnosti za uporabu novih tehnologija zbog širine aktivnosti i resursa”, kazao je ekonomist i statističar u OECD-u Nils Adriansson.
Ulogu igra i struktura gospodarstva.
“Razlike se mogu objasniti i različitom strukturom nacionalnih gospodarstava. Neke zemlje imaju više industrija i sektora gdje se generativni AI može lakše primijeniti kao što je ICT sektor, istraživanje i razvoj ili medijska industrija”, smatra Valerio De Stefano sa sveučilišta York u Torontu.
Jedan odgovor
To nije problem “tehnologije”, nego znak da Hrvatska još uvijek nema dovoljno razvijenu digitalnu kulturu i praktičnu primjenu AI-ja, posebno u poslovnom okruženju.