Hrvatska i dalje pri vrhu EU po stopi inflacije

U prvom polugodištu 2025. godine, stopa inflacije u eurozoni ostala je relativno stabilna nakon postupnog rasta prethodnih mjeseci.

Prema najnovijim podacima Eurostata objavljenim 20. kolovoza 2025., godišnja stopa inflacije u eurozoni u srpnju iznosila je 2 posto, što je na razini s mjesecom prije i nešto ispod maksimuma od 2,5 posto zabilježenog u siječnju.

Sličan trend bilježi i šira Europska unija, gdje je stopa inflacije u srpnju iznosila 2,4 posto, nakon dostizanja vrhunca od 2,8 posto u siječnju. Ovaj blagi pad ukazuje na usporavanje rasta cijena u većini sektora, što daje dodatni prostor Europskoj središnjoj banci (ECB) za razmatranje daljnjih koraka u prilagodbi monetarne politike.

Međutim, Hrvatska pokazuje znatno više stope inflacije u odnosu na europske prosjeke. U srpnju 2025. godine, godišnja stopa rasta cijena u Hrvatskoj iznosila je 4,5 posto, što je porast u odnosu na prethodni mjesec (4,4 posto) i znatno iznad prosjeka EU-a i eurozone. Ovaj trend upućuje na specifične strukturne i tržišne faktore koji nastavljaju utjecati na cijene u hrvatskom gospodarstvu, uključujući cijene usluga, prehrambenih proizvoda i energenata.

Najniže godišnje stope zabilježene su na Cipru (0,1 posto), u Francuskoj (0,9 posto) i Irskoj (1,6 posto). Najviše godišnje stope zabilježene su u Rumunjskoj (6,6 posto), Estoniji (5,6 posto) i Slovačkoj (4,6 posto). U usporedbi s lipnjem 2025., godišnja inflacija pala je u osam država članica, ostala stabilna u šest te porasla u trinaest.

U srpnju 2025. najveći doprinos godišnjoj inflaciji u europodručju došao je od usluga (+1,46 postotnih bodova, pb), zatim hrane, alkohola i duhana (+0,63 pb), neenergetskih industrijskih proizvoda (+0,18 pb) te energije (-0,23 pb).

Iako se globalni pritisci na cijene postupno smanjuju, Hrvatska ostaje u grupi zemalja s višom inflacijom unutar EU-a, što može zahtijevati pažljiviju fiskalnu i regulatornu politiku u sljedećim mjesecima.