Hrvatska i dalje pri vrhu EU-a po rastu industrijske proizvodnje

U prosincu prošle godine na mjesečnoj je razini industrijska proizvodnja u eurozoni pala za 1,4 posto, dok je u cijeloj Europskoj uniji (EU) pad bio 0,8 posto, pokazuju prve procjene Eurostata.

U studenome su te brojke bile 0,3 posto rasta za eurozonu i 0,1 posto pada za čitav EU.

Na godišnjoj razini, u odnosu na posljednji mjesec 2024. godine, industrijska je proizvodnja u eurozoni bila veća 1,2 posto, a u EU 1,4 posto.

U prosjeku u 2025. industrijska je proizvodnja porasla za 1,5 posto naspram 2024. godine, kako u eurozoni tako i u EU.

Najveći mjesečni pad industrijske proizvodnje posljednjeg mjeseca prošle godine zabilježen je u Slovačkoj gdje je iznosio 4,9 posto. U Njemačkoj je brojka bila 2,9 posto, a treća najlošija je bila Španjolska s 2,6 posto.

Najviše je industrijska proizvodnja mjesečno narasla u Luksemburgu, i to za 6,4 posto. Druga je po uspješnosti bila Švedska sa 4,4 posto, a treća Malta sa 4,2 posto.

U Hrvatskoj je mjesečni rast iznosio 1,2 posto nakon 0,6 posto u studenome.

Gledano po sastavnicama industrijske proizvodnje, u prosincu prošle godine naspram prosinca 2024. najviše je u eurozoni rasla proizvodnja kapitalnih dobara stopom od 4,1 posto.

Rast je još zabilježen kod intermedijarnih dobara za 1,5 posto.

U ostalim kategorijama došlo je do pada industrijske proizvonje.

Kod trajnih potrošačkih dobara brojka je bila 2,4 posto, kod  netrajnih potrošačkih dobara 2,1 posto te kod energije 0,7 posto.

Slično se dogodilo i na razini čitavog EU-a.

Tu je proizvodnja kapitalnih dobara narasla 4,5 posto, a intermedijarnih 1,9 posto.

Kod netrajnih potrošačkih dobara pad je bio dva posto, kod trajnih potrošačkih dobara 1,8 posto te kod energije 1,3 posto.

Najveći godišnji rast industrijske proizvodnje ostvaren je u Poljskoj stopom od 6,9 posto. Nakon Poljske slijedi Švedska sa 4,8 posto, a vrlo dobru brojku ima i treća Hrvatska od 4,5 posto.

Slovačka je doživjela najveći godišnji pad, i to za čak 8,5 posto. Luksemburg je po tome drugi sa 7,9 posto, a Bugarska treća sa 6,8 posto.

Godišnji rast industrijske proizvodnje u Hrvatskoj u studenome prošle godine bio je 8,7 posto i bio je drugi najveći iza Cipra s 9,8 posto.