Hrvatska dosad iskoristila manje od 6 posto sredstava iz redovnih EU fondova za razdoblje do 2027.

Na konferenciji za medije u četvrtak u Zagrebu Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je izrazila zabrinutost zbog kronično slabog povlačenja europskih sredstava, i predložila da ako nema mogućnosti da se veliki projekti na vrijeme završe da se preusmjere u privatni sektor, na projekte koji uvelike čekaju spremni.

Redovni Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije provodi se u razdoblju od 2021. do 2027., što znači da je 1. srpnja počela druga polovica provedbenog razdoblja koje traje do kraja prosinca 2029. Hrvatskoj je u tom programu dodijeljeno 14 milijardi eura, no u toj dosadašnjoj polovici vremenskog roka, Hrvatska je realizirala tek 5,7 posto ukupnih alokacija.

Drugi veliki program Europske unije koji se provodi paralelno jest Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), u kojem je za Hrvatsku i projekte u Hrvatskoj osigurano 6,3 milijarde eura. Taj program stječe u lipnju 2026., a ostvareno je tek 36 posto ugovorenih pokazatelja, kažu iz Udruge profesionalaca za fondove Europske unije.

“Na polovici smo razdoblja, a iz VFO-a koristimo manje od 6 posto raspoloživih sredstava iz kohezijske politike. U NPOO postoji još značajan dio sredstava za iskoristiti, a rok je još godinu dana. Mislimo da je potrebno provesti snažnu i brzu realokaciju sredstava na projekte koji su spremni i brzo provedivi u privatnom sektoru. Mi želimo da javni i privatni sektor djeluje odlučno i odgovorno,” rekla je Irena Weber, direktorica HUP-a.

U lipnju 2025. vlada je provela realokaciju NPOO-a i time je omogućena prilagodba ciljeva kroz 30 mjera kojima su sredstva preusmjerena u aktivnosti koje imaju veću učinak i veću izvedivost. Iako u HUP-u pozdravljaju taj potez, smatraju da

“Zadnjih par godina istodobno su se provodili redovni program VFO i izvanredni NPOO – i upravo zbog te istodobnosti stvari nisu baš idealne, jer ih je teško istovremeno uspješno provoditi,” rekla je Ana Fresl, dopredsjednica Udruge profesionalaca za fondove Europske unije.

Fresl je napomenula da je u dosadašnjih 4,5 godina koliko traje aktualni VFO ostvareno tek 5,7 posto programa, što je “zabrinjavajuće nisko” – za usporedbu, Češka je na 19 posto, Rumunjska na 15 posto, Poljska 12 posto, a Mađarska na 10 posto. Hrvatska je na začelju svih zemalja EU, slabija samo od Španjolske.

Fresl je istaknula da je ključan problem potkapacitiranost institucija, i stalno odgađanje natječaja. U siječnju ove godine se objavio plan natječaja u kojemu je po planu bilo oko 180 natječaja, no do lipnja od te brojke je čak 83 bilo iz raznih razloga odgađano. Kao posljedica, dolazi do naglog provođenja zaostalih natječaja, pa se onda dokumentacija ne može kvalitetno pripremiti ni ocijeniti, a onda će opet u godinama kasnije doći do zaostatka.

“Nužno je uspostaviti jasan i redovit kalendar objave poziva, držati se planiranih rokova termina objave natječaja i završetka evaluacije prijedloga i ugovaranja projekata,” zaključila je Fresl.

Čak 64 posto pokazatelja iz NPOO-a nije dosad ispunjeno, a tok ističe u lipnju 2026., rekla je Natalia Zielinska. Tek 22,9 posto pokazatelja koji se odnose na investicije je dosad ostvareno, kaže Zielinska, i dodaje da ima i mnogo slučajeva u kojima je proveden natječaj ali poduzetnici za njih još nisu dobili ugovore.

“Na natječajima za kulturne i kreativne industrije čak stotinjak projekata s maksimalnim brojem bodova je na rezervnoj listi, što je zabrinjavajuće, jer se radi o kvalitetnim projektima industrije koja je najviše pogođena problemima nakon pondemije stoji na čekanju,” rekla je Zielinska, dodavši da su u zastoju i primjerice natječaji za projekte iz područja energetski učinkovitog gospodarstva, kao i projekti za istraživanje i razvoj, gdje se prijavilo 300 projekata i od kojih je odobreno tek 10 posto. 

Glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić, istaknuo je koliko su europski fondovi važni za Hrvatsku, i rekao da je zbog “plime” europskih sredstava u posljednjih nekoliko godina Hrvatska druga u Europskoj uniji po količini europskih investicija u odnosu na veličinu cijele ekonomije.

“U posljednje vrijeme je stopa rasta u Hrvatskoj bila 3-4 posto, a doprinos EU fondova je bio 2 posto, što znači da je njihov doprinos bio pola ili čak u nekim godinama dvije trećine rasta. Hrvatska je pritom po prvi put u 30 godina imala rast produktivnosti koji je prestigao zemlje istočne Europe. No kad se povuče ta plima, prije svega NPOO, što ćemo osjetiti kroz godinu-dvije, naš rast produktivnosti će dosta usporiti,” rekao je Stojić.

Već danas je potrebno razmišljati o sljedećem VFO-u, na koje projekte će se Hrvatska fokusirati. 

“Ja bih osobno htio više vidjeti ulaganja u inovacije hrvatskih poduzeća koja su između ostalog bitna i za industriju i obranu… Za Hrvatsku su jako bitna i ulaganja u snažan i otporan energetski sustav. U sljedećih pet godina ističe po podacima naših institucija istječe rok upotrebljivosti za 50 posto naše elektroenergetske mreže,” zaključuje Stojić