Hrvatska bilježi godišnju inflaciju od pet posto – među najvećim u eurozoni

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u siječnju 2025. u odnosu na siječanj 2024. godini u prosjeku su više za četiri posto, dok su u odnosu na prosinac 2024. godine, odnosno na mjesečnoj razini, u prosjeku više za 0,1 posto, potvrdio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama Restorani i hoteli, za 9,7 posto, Razna dobra i usluge, za 7,5 posto, Rekreacija i kultura, za 5,8 posto, Obrazovanje, za 5,4 posto, a u sektoru Hrana i bezalkoholna pića, razvidan je rast od 5,1 posto. Porast cijena bilježe i sektori Zdravlje, za 4,5 posto, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 4,2 posto, Alkoholna pića i duhan, za 3,9 posto, te Prijevoz, za tri posto.

„Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupinama Komunikacija, za -1,9 posto te Odjeća i obuća, za -1,7 posto“, navedeno je u priopćenju DZS-a.

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama Komunikacija, za tri posto, Stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva te Razna dobra i usluge, po svakoj skupini za 1,4 posto, Hrana i bezalkoholna pića te Zdravlje, po svakoj skupini za 1,2 posto, Prijevoz, za 1,1 posto, Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 0,9 posto te Rekreacija i kultura, za 0,8 posto.

Porast cijena na mjesečnoj razini, navodi DZS, ublažio je pad cijena u skupini Odjeća i obuća, za 14,7 posto.

No, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u siječnju 2025. u odnosu na siječanj 2024. odnosno na godišnjoj razini u prosjeku su više za pet posto dok su u odnosu na prosinac 2024. godine, to jeste na mjesečnoj razini u prosjeku više za 0,2 posto.

Godišnja stopa inflacije u europodručju također je u porastu – objavio je Eurostat, europski ured za statistiku. U siječnju 2025. godine, onda je iznosila 2,5 posto u odnosu na 2,4 posto u prosincu 2024. godine. Godinu dana ranije stopa inflacije je iznosila 2,8 posto.

Kad je riječ o podacima koji se odnose na Europsku uniju, godišnja inflacija iznosila je 2,8 posto u siječnju 2025., u odnosu na 2,7 posto u prosincu 2024. godine. Godinu dana ranije, stopa je iznosila 3,1 posto, navodi Eurostat.

Najniže godišnje stope inflacije zabilježene su u Danskoj, od 1,4 posto a slijede Irska, Italija i Finska s rastom inflacije od 1,7 posto. S druge strane, najveći rast bilježe Mađarska, od 5,7 posto, Rumunjska od 5,3 posto i Hrvatska s pet posto.

U usporedbi s prosincem 2024., godišnja inflacija pala je u osam država članica, u četiri je ostala stabilna, a u petnaest je porasla.

U siječnju 2025. najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u europodručju dale su usluge, zatim hrana, alkohol i duhan, energija i neenergetska industrijska roba, navodi Eurostat.

Novotny: Problem inflacije u EU će trajati

Inflacija je po definiciji, monetarni fenomen, odnosno na tržištu postoji dovoljno novca a manje je roba. Europska unija je godinama imala niske stope inflacije jer je, između ostalog, imala dovoljno novca a jeftinu robu je uvozila iz azijskih zemalja, pojašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny. Transport između EU i Azije danas je neusporedivo skuplji nego što je to ikad ranije bio i jeftinih azijskih roba, u potrebnim količinama, više nema na tržištu, kaže Novotny.

“Inflacija u EU je dugo zbog toga bila zanemaren problem. Sada ponovo postaje veliki problem – prvenstveno jer nije niti previsoka niti preniska. Niska bi bila ispod dva posto a visoka bi bila iznad deset posto. Inflacije koje su u ovom rasponu, da kažemo strukturne, se ne mogu tako lako zaustaviti. Previše je novca na tržištu u opticaju u EU, značajno više nego u drugim dijelovima svijeta i ovo otrježnjenje neće bit niti kratkotrajno niti ugodno”, rekao je Novotny za Financije.hr.

Očekuje i da slični pokazatelji inflatornih kretanja potraju u svim zemljama članicama EU te ističe da klasične monetarne mjere u ovom slučaju neće djelovati, kao ni mjere ograničavanja cijena.

“Ograničavanje cijena također nema nikakvog smisla. Jedino što može zaustaviti potrošnju jeste recesija odnosno nagli pad ekonomske aktivnosti, naglo povećanje broja nezaposlenosti na tržištu i pad potražnje na domaćim tržištima. Ali to nije izvjesno da će se desiti jer Europska središnja banka nema namjeru inducirati recesiju. S druge strane, vidimo i da će nova Njemačka vlada krenuti u novi ciklus zaduživanja osobito za potrebe vojne industrije a to će biti dodatno ulje na vatru inflaciji”, kaže Novotny za Financije.hr.

Ako Njemačka vlada, koja tek treba da bude formirana u naredna dva mjeseca nakon održanih izbora, pomjeri granicu javnog duga, napominje Novotny, javni dug će se povećati u smjeru financiranja vojnih potreba a to znači da će biti velika potražnja i za radnom snagom u ovoj industriji te će cijena rada opet rasti. Sve to će dodatno inducirati inflaciju u EU te će problem potrajati.