Bruxelles namjerava olabaviti stroga pravila o državnoj pomoći u sektoru stanovanja te omogućiti novac iz europskih izvora kako bi se povećale mogućnosti za priuštivo stanovanje u Europskoj uniji (EU), kazao je prvi uopće europski povjerenik za stanovanje Dan Jørgensen.
“Ta pravila odnose se na situacije kada država može uskočiti i podržati izgradnju novih priuštivih stambenih objekata ili objekata za socijalno ugrožene osobe. Moramo priznati da su trenutačno pravila u situaciji u kojoj se nalazimo previše stroga. Stoga ih moramo promijeniti”, objasnio je.
Ugovor u EU-u zabranjuje državnu pomoć osim u slučajevima kada se smatra da je nužna za gospodarski razvoj.
Jørgensen je u razgovoru za Euronews ustvrdio kako na sastancima s lokalnim vlastima u gradovima diljem EU-a mnogi ističu prekruta pravila o državnoj pomoći kao jednu od ključnih zapreka. Pitanje državne pomoći bit će dio plana za priuštivo stanovanje kojega priprema Europska komisija i trebao bi biti predstavljen do kraja godine. On bi zapravo trebao biti komplementaran nacionalnim planovima za priuštivo stanovanje.
Očekuje se da će taj plan biti mješavina neobveznih inicijativa i zakonskih prijedloga kao što su nova pravila o kratkoročnom najmu.
U EU su od 2010. do sredine ove godine cijene najma povećane za gotovo 29 posto, a cijene stambenih objekata za više od 60 posto. To je i dovelo do prosvjeda protiv sve lošijih uvjeta za priuštivo stanovanje kakvi su viđeni u Lisabonu, Barceloni i Kopenhagenu.
Porasli su snažno i troškovi izgradnje novih objekata, i to u nekim slučajevima i do 48 posto.
“Kriza je dosegla točku u kojoj ljudi s normalnim poslovima i normalnim prihodima ne mogu više živjeti u mnogim gradovima jer je postalo preskupo. Volio bih da nismo u krizi stanovanja, ali jesmo, pa je potrebno učiniti više da se to promijeni”, rekao je povjerenik iz Danske poručujući da je za rješenje potreban holistički pristup.
Dosad je politika stanovanja bila prepuštena nacionalnim i lokalnim vlastima u pojedinim državama. Iduće godine Bruxelles namjerava predložiti i nove inicijative za rješavanje pitanja kratkoročnog najma putem platformi kao što su Airbnb ili Booking.com.
“Turizam je dobra stvar, no to nije tako ako uništava živote ljudi koji žive u turističkim odredištima”, kazao je Jørgensen.
Dodatna je teškoća činjenica da mnogi investitori tretiraju stanove kao robu kojom se trguje u špekulativne svrhe.
“Nemam ništa protiv da ljudi zarađuju, no moramo priznati da ponekad investicije ne čine dobro društvu u cjelini”, zaključuje europski dužnosnik.
Jasno je da mnogi Europljani moraju uzimati kredite i kupovati stambeni prostor uz hipoteku. Prema izvješću za ovu godinu koje je objavila europska mreža nekretninskih agencija RE/MAX Europe, 75 posto Europljana mora rezati druge troškove kako bi priuštili plaćanje hipoteke. Većina ih se odriče izlazaka, luksuznije robe i putovanja tijekom godišnjeg odmora.
Samo 25 posto osoba u 23 zemlje obuhvaćene izvješćem, koje su kupile stambeni prostor kao hipoteku, nije moralo rezati druge troškove Taj postotak, naravno, varira od minimalnih sedam posto na Malti i u Rumunjskoj do 44 posto u Nizozemskoj. Drugim riječima, gotovo polovica Nizozemaca komforno otplaćuje svoj hipotekarni kredit.
U Litvi gdje je brojka 42 posto te u dvije zemlje izvan EU-a, Ujedinjenom Kraljevstvu s 37 posto i Švicarskoj s 36 posto, nositelji hipotekarnog kredita relativno dobro stoje kad je riječ o nužnosti rezanja ostalih troškova. U Hrvatskoj ima tek 13 posto takvih ljudi.
Zapravo, zemlje u kojima je postotak manji od 15 posto, odnosno gdje uvjerljiva većina ima teškoća priuštiti si hipotekarne kredite, spadaju od analiziranih zemalja, uz Maltu, Rumunjsku i Hrvatsku, još Mađarska, Irska, Turska, Slovenija, Grčka i Italija. U Njemačkoj i Španjolskoj otprilike svaka peta osoba s hipotekarnim kreditom ili po 22 posto ne mora rezati druge troškove. U Francuskoj je to 21 posto, a u Italiji tek 14 posto. U Sloveniji je brojka komotnih hipoteka tek 11 posto.
Čak 41 posto imatelja hipotekarnih kredita kaže da je najmanje jednom odlučilo ne otići u kino, na festivale ili u zabavne klubove kako bi mogli uštedjeti novac za plaćanje hipoteke. No, ako se ukalkulira brojka onih koji kažu da se muče pri otplati, tada stopa takvih osoba raste na 55 posto.
Luksuznu robu, što može uključivati hranu, alkohol ili skupe proizvode za ljepotu, smanjilo je ili prestalo kupovati 38 posto onih s hipotekarnim kreditima, a putovanja se odrekao tek blago manji postotak, odnosno 37 posto.
Gotovo trećina ili 29 posto odlučila je barem jednom ne kupiti odjeću ili cipele, a elektronike se odreklo 26 posto osoba. Slična je brojka kad je riječ o pretplatama na platforme kao što su Netflix ili Spotify. Odlaska u teretanu odreklo se 21 posto ljudi s hipotekom.
Naravno, odricanje nije linearno u svim zemljama, pa se tako u zemljama poput Grčke, Mađarske, Rumunjske ili Turske ljudi brže moraju odreći osnovnih proizvoda zbog velikog pritiska na kućne proračune. U Nizozemskoj ili Luksemburgu su puno selektivniji u smanjenju ostalih troškova.
Kad je riječ o Hrvatskoj, 46 posto osoba s hipotekarnim kreditom odlučilo je odreći se izlazaka, a 47 posto luksuznije robe.
Hrvatima je očito stalo do putovanja jer se tek 18 posto osoba odreklo tog užitka. Jedino u tom smislu Litva s 10 posto ima nižu brojku od Hrvatske.
Kupovanja odjeće i obuće odreklo se povremeno 27 posto hrvatskih građana, a kod elektroničke robe to je 32 posto. U teretanu zbog hipotekarnog kredita odlučilo je ne ići 24 posto njih.
Pročitajte još:
Kod pretplata na zabavne platforme brojka je 33 posto, a kod predmeta za hobije ili sportske opreme to je 24 posto.
Konačno, osnovnih svakodnevnih stvari za život u Hrvatskoj moralo se odreći tek pet posto nositelja hipotekarnih kredita i po tome je Hrvatska najbolja među analiziranim zemljama. U Sloveniji je to devet posto osoba.
