U protekloj godini više od tri četvrtine korisnika interneta u Europskoj uniji (EU) zaštitilo je svoje osobne podatke poduzimajući odgovarajuće korake zaštite. Precizna brojka je 76,9 posto što je 3,7 postotnih bodova više no što je bio slučaj u 2023. godini, pokazuju podaci Eurostata.
Oni također otkrivaju da je 58,8 posto korisnika interneta odlučilo ne dopustiti da se njihovi podaci koriste za oglašavanje, a 56,2 posto je ograničilo ili onemogućilo pristup njihovoj geografskoj lokaciji. Korištenje tih dviju mjera se u dvije godine povećalo za 4,5, odnosno 5,4 postotnih bodova.
Sve je uobičajenije ograničavanje pristupa profilima na društvenim mrežama ili dijeljenim online bazama podataka. Gotovo polovica, odnosno 46 posto korisnika interneta je učinilo taj korak što je rast od pet postotnih bodova u usporedbi s 2023. godinom. Nadalje, 39 posto korisnika je provjerilo je li internetska stranica na kojoj ostavljaju osobne podatke sigurna i tu je porast 4,2 postotna boda.
Izjave o politici privatnosti prije dijeljenja osobnih podataka čitalo je 37,6 korisnika interneta, a to je 1,7 postotnih bodova više no dvije godine ranije.
Najveći udio osoba koje su poduzele mjere zaštite prilikom korištenja interneta imala je Finska gdje je takvih bilo čak 92,6 posto. Druga je u tome Nizozemska s 91,2 posto, a treća Češka s 90,3 posto. Kao suprotnost tome su Rumunjska gdje je 56 posto korisnika interneta poduzimalo mjere zaštite osobnih podataka, zatim Slovenija s 57,4 posto te Bugarska sa 62 posto.
U Hrvatskoj je postotak dosta visok. Čak 81,5 posto osoba koje koriste internet nastoje zaštititi osobne podatke. Nema previše zemalja EU-a, točnije osam, u kojima je postotak veći. Od velikih članica EU-a jedino je od Hrvatske u tome bolja Španjolska s brojkom od 83,6 posto.
U Njemačkoj je to 70,9 posto, u Francuskoj 79,6 posto, a u Italiji 80,1 posto.
Zemlje kandidati za članstvo u EU s područja zapadnog Balkana ne mogu se baš pohvaliti visokim postocima. U Bosni i Hercegovini tek 48,4 posto korisnika interneta brine o zaštiti osobnih podataka. U Srbiji je razina otprilike ista, odnosno 48 posto. Nešto veću brojku imaju Crna Gora s 50,7 posto te Sjeverna Makedonija sa 62,8 posto.
Inače, u prošloj godini u zadnjem tromjesečju 94 posto građana EU-a koristilo je internet, a tek četiri posto je proživjelo cijelu godinu bez korištenja interneta. Gotovo 90 posto građana je koristilo mobilne naprave za povezivanje na internet, a trećina je koristila alate generativne umjetne inteligencije.
Na kupnju roba ili usluga putem interneta odlučilo se u prošloj godini 74 posto stanovnika EU-a.
Najveću stopu kućanstava s internetskom vezom imali su Nizozemska i Luksemburg s brojkom od čak 99 posto, a najniže stope su imale Grčka i Hrvatska od 89 i 88 posto.
Udio pojedinaca koji nikad nisu koristili internet bio je najveći u Hrvatskoj, Portugalu i Grčkoj. U Hrvatskoj je to bilo 10,33 posto, u Portugalu 9,56 posto, a u Grčkoj 9,14 posto.
Pročitajte još:
Među hrvatskim građanima 77 posto je koristilo internet za traženje informacija o robama i uslugama, 75 posto za praćenje vijesti, a 54 posto za traženje zdravstvenih informacija.
Za kupnju ili narudžbu robe internet je u 2025. koristilo 61,7 posto hrvatskih građana što je 6,7 postotnih bodova više no pet godina ranije.
