Cijene u trgovinama s prehrambenim proizvodima su uvijek zanimljiva tema za usporedbu između pojedinih zemalja, pa se toga mašio i Deutsche Bank postavivši indeks cijena onoga što bi se u Zagrebu nazvalo ‘špeceraj’, a u Splitu ‘spiza’.
Drugim riječima, pokušali su predstaviti koje su među jeftinijim, a koje su najskuplje košarice u europskim i svjetskim gradovima.
U taj indeks nije ušao Zagreb, ali se ipak mogu povući neke paralele budući da je kao podloga služila platforma za usporedbu cijena Numbeo na kojoj se aktualizira kretanje troškova života u brojnim svjeskim lokacijama.
Deutsche Bank je indeks postavio tako da je uključio ponderirane cijene svakodnevnih namirnica kao što su mlijeko, kruh, jaja, voće, meso i slično, a svaki je grad dobio bodove u odnosu na New York gdje je vrijednost 100. Tu se ne vrednuje kupovna moć koja također može biti važan faktor u sličnim vrstama usporedbi.
Dakle, pitanje je u kojim gradovima prehrambena košarica košta najviše, odnosno koja su najjeftinija mjesta za takvu kupnju?
Ženeva je na vrhu indeksa cijene namirnica sa 106 bodova. To znači da je potrošačka košarica šest posto skuplja no u New Yorku, odnosno da ono što košta 100 eura u New Yorku košta šest eura više u Ženevi.
Pri vrhu je još jedan švicarski grad, a to je Zurich. Skor je 103. To su jedina dva europska grada koja su na ljestvici iznad New Yorka.
Iduća tri najskuplja europska grada su Oslo, Pariz i Luksemburg. Oslo ima skor 78, Pariz 71, a Luksemburg 66.
Najveći broj europskih gradova je u rangu između brojki 58 i 63.
Tu su smješteni Helsinki, Beč, Kopenhagen, Milano, London, Bruxelles, Edinburgh, Frankfurt, Dublin, Amsterdam, Munchen i Stockholm.
Budimpešta i Varšava spadaju među europske gradove s najjeftinijom potrošačkom košaricom, odnosno ono za što bi u New Yorku trebalo platiti 100 eura u Budimpešti i Varšavi bi koštalo 37 eura.
Među relativno jeftinijim europskim gradovima su oni sa skorom u rasponu od 39 do 55 gdje su se smjestili Istanbul, Prag, Lisabon, Atena, Madrid, Barcelona, Rim, Birmingham i Berlin.
Na primjeru Londona i Birminghama vidljivo je koliko cijene mogu varirati i unutar iste zemlje.
Globalno je prema indeksu najjeftiniji Kairo gdje košarica hrane u supermarketu košta pet puta manje no u New Yorku.
Pogleda li se pet najvećih europskih gospodarstava, odnosno njihovi glavni gradovi vidljivo je da je najskuplji Pariz, pa onda London te iza toga dolaze Berlin, Rim te Madrid.
Košarica hrane u Parizu je 54 posto skuplja no u Madridu, odnosno ono što se plati 71 euro u Parizu platilo bi se 46 eura u Madridu.
Zanimljivo je pogledati kakve podatke za ključne namirnice nudi Numbeo premda se cijene, koje su iz srpnja ove godine, ne mogu izravno usporediti s ponderiranim indeksom kojeg je izradio Deutsche Bank.
Ako se pogleda 19 najuobičajenijih artikala koji se kupuju u trgovinama prehrambenim proizvodima najskuplji ostaje Pariz gdje se za njih ukupno mora izdvojiti 107,20 eura. Slijedi London s 89,54 eura, Berlin s 82,10 eura, Rim sa 79,60 eura te Madrid sa 72,70 eura.
U tih 19 proizvoda spadaju mlijeko, kruh, riža, jaja, lokalni sir, pileći fileti, junetina, jabuke, banane, naranče, rajčice, krumpir, luk, salata, voda u boci, vino srednjeg cjenovnog razreda, domaće pivo od 0,5 litre, uvezeno pivo od 0,33 litre te cigarete.
Kada se cijene svih tih proizvoda zbroje na primjeru Zagreba dobije se ukupni trošak od 66,91 eura. Naravno, kako napomenusmo, apsolutne brojke ne odražavaju pitanje kupovne moći tako da nužno ne znači da je Zagrepčaninu lakše izdvojiti 67 eura nego Rimljaninu 80 eura da bi se jednako najeo u svom domu.
Pročitajte još:
Kao primjer različitih cijena možemo spomenuti kutiju od 12 jaja. Ona u Parizu košta 4,64 eura, u Londonu ekvivalent 4,18 eura, u Berlinu 3,46 eura, Rimu 3,88 eura te u Madridu 2,98 eura. U Zagrebu je naveden raspon od 1,91 do 3,74 eura s prosjekom od 3,19 eura.
Kila banana je u Parizu 2,12 eura, a u Zagrebu prosječnih 1,49 eura.
Jedan odgovor
A dobro, za njih me to ništa ne čudi.