Unatoč rastućoj ponudi za stranom radnom snagom, hrvatski obrtnici i poslodavci i dalje se suočavaju s nizom prepreka koje otežavaju i usporavaju proces zapošljavanja stranaca, poput primjerice dugotrajnosti postupka izdavanja radnih dozvola, istaknuto je na Obrtničkom fokusu na temu izazova poslodavaca u kontekstu Zakona o strancima, u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK).
Predsjednik HOK-a, Dalibor Kratohvil, rekao je da su potrebe za radnicima velike, a kvalitetnog radnog kadra nedostaje u svim granama djelatnosti. Kod obrtnika je to posebno izraženo jer oni nemaju svoju kadrovsku službu koja može na vrijeme reagirati.
“Problem je i to što je predug postupak odobrenja od zahtijeva za izdavanja radne dozvole do realizacije pa se dešava da obrtnik primjerice u djelatnosti ugostiteljstva više nema interes za radnom snagom jer je turistička sezona u tom trenutku gotova”, rekao je Kratohvil napominjući kako velik problem predstavlja i nepoznavanje hrvatskog jezika.
I potpredsjednik HOK-a zadužen za sektor građevinarstva i obrtnik Antun Trojnar ukazao je na veliki problem nestabilnosti i nestalnosti radne snage.
“Domaćih radnika nema, zbog čega su poslodavci prinuđeni uzimati strane radnike, no oni nisu dugoročno rješenje. Upitno je, prije svega, njihovo znanje, a kada nauče posao odlaze u druge zemlje. Naši najbolji strani radnici su oni iz okruženja”, rekao je Trojnar koji također smatra kako treba ubrzati postupak dovođenja stranih radnika te izdavanje dozvola.
Strani radnici su potrebni hrvatskom gospodarstvu, a ta će se potreba i nastaviti, pa treba pronaći model kako da postupak zapošljavanja bude lakši, uz poštivanje sigurnosnih i svih drugih mjera, kazao je samostalni savjetnik HGK Ante Perica, navodeći da su turizam i graditeljstvo sektori u kojima je najveća potreba za stranom radnom snagom, dok su najbrojniji radnici iz BiH, Nepala, Srbije.
Kako prenosi Hina, rekao je i da tvrtke percipiraju određene probleme prilikom dovođenja stranih radnika iz pojedinih zemalja, primjerice Bangladeša pa onda traže nove izvore. Tako je primjetan rast radnika iz Filipina, a u graditeljstvu iz Uzbekistana.
Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš je kazao kako je Zakon o strancima ispunio misiju da uvoz radne snage bude predvidljiv, kontroliran i da se smanje nepravilnosti.
Najavio je izmjene i dopune Zakona o strancima kojima se planiraju veća administrativna rasterećenja i postii kontrolu onih koji dolaze u Hrvatsku.
“Fokus je i dalje aktivacija domaće radne snage, ali tamo gdje naših radnika nema, zainteresirani smo za što kvalitetniji uvoz strane radne snage”, rekao je Vidiš napominjući kako su u tom segmentu koncentrirani na manje poslodavce kojima će se pokušati izaći u susret i olakšati administracija. Iznio je podatak da je u ovom trenutku u Hrvatskoj 150 tisuća stranih radnika.
Vezano uz problem nepoznavanja hrvatskog jezika kod stranih radnika Vidiš je rekao kako se planira propisati obveza minimalnog poznavanja hrvatskog jezika, pri čemu bi poslodavac snosio 30 posto troška učenja jezika, a ostatak Ministarstvo iz Europskog socijalnog fonda.
Pročitajte još:
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ante Lončar je kazao kako je Zakon o strancima polučio određene ciljeve, uveden je red na tržište rada i zadatak je nastaviti tim putem. Cilj je prepoznati stvarne potrebe poslodavaca i osigurati dovoljan broj kvalitetne radne snage, poručio je.
Voditeljica Službe za strance u MUP-u Anita Mandić je iznijela podatke kako je u ovoj godini do sada podneseno 213 tisuća zahtijeva za dozvole za boravak i rad, a izdano je 139 tisuća. Vidljivo je, kako je kazala, da se povećava broj zahtijeva za produljenje dozvola za boravak i rad, što je oko 20 posto više nego u istom razdoblju lani. Što se tiče brzine izdavanja dozvola rekla je kako brzina ne smije ići na uštrb sigurnosti.
