Od 1. siječnja ove godine Schengenski prostor neometanog protoka putnika i robe proširen je na Rumunjsku i Bugarsku.
Te su dvije zemlje već dugo godina imale tehničke preduvjete za pridruživanje jer je Europska komisija još 2011. objavila da su spremne. No, rezerve pojedinih članica Europske unije, ponajviše Nizozemske i Austrije, zavukle su taj proces na više od desetljeća.
Sada kada se to konačno dogodilo ipak nije sve odmah gotovo. Naime, putovanje u Bugarsku i Rumunjsku iz drugih dijelova Schengenskog prostora brodom ili zrakoplovom podrazumijeva da nije potrebno davati dokumente na pregled graničnoj kontroli.
Međutim, kod putovanja cestom iz Mađarske u Rumunjsku te Rumunjske u Bugarsku još uvijek, na najmanje šest mjeseci, zadržat će se granična kontrola kako bi se, kako je to formulirano službenom odlukom “spriječila bilo kakva ozbiljna prijetnja javnoj politici i unutarnjoj sigurnosti” što je vjerojatno ustupak Austriji koja je posljednja podigla veto.
Čisto zemljopisni položaj određuje da ulazak Rumunjske i Bugarske u Schengen može imati utjecaj na promet ljudima i robom kroz Hrvatsku te na smjer koji će prijevoznici iz Shengenskog prostora odlučiti koristiti u budućnosti na putu prema krajnjem jugoistoku Europe, odnosno prema Grčkoj i Turskoj.
Za ocjenu toga što bi se moglo očekivati pitali smo predsjednika Ceha prijevoznika Hrvatske obrtničke komore Ivana Miličića, inače vlasnika tvrtke Promet Miličić iz Siska koja nudi usluge prijevoza u domaćem i međunarodnom transportu. Prema podacima CompanyWalla, u 2023. godini ta je tvrtka imala prihode od 2,04 milijuna eura i dobit od 121 tisuće eura.
“Ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengen mogao bi značajno utjecati na hrvatske cestovne prijevoznike. Uklanjanjem graničnih kontrola između ovih zemalja vrijeme na tom pravcu se smanjuje što bi moglo poboljšati efikasnost i konkurentnost hrvatskih prijevoznika. Također, postoji mogućnost povećanja prometa prema tim zemljama budući da će se olakšati trgovinska razmjena”, smatra Miličić.
Kako pojašnjava, sada je u igri pitanje nalaženja balansa između kraćeg puta kroz Srbiju i čekanja na granici zbog toga što ta zemlja nije u Europskoj uniji.
“Cestovni prijevoznici će morati procijeniti jesu li brži putevi kroz Srbiju isplativi s obzirom na moguće zastoje na granicama ili je bolje odabrati dulje rute kroz zemlje Schengena”, kaže.
Ono što je svakako važno napomenuti je da je od priključenja Bugarske i Rumunjske Schengenu ipak prošlo premalo vremena za donošenje ozbiljnijih ili definitivnih zaključaka o promjenama u trendovima teretnog prometa.
To napominju i iz Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) iz kojeg su za Financije.hr rekli da je u prvih 12 dana ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani na graničnim prijelazima sa Srbijom došlo do pada teretnog prometa za tridesetak posto.
“Vjerujemo kako bi se do pouzdanijih zaključaka moglo doći tek po završetku prvog kvartala ili polugodišta ove godine. Sama činjenica da su navedene države članice EU-a postale i članice Schengenskog prostora nije presudna, već treba uzeti u obzir širi kontekst kao što je izgrađenost cestovne infrastrukture, autocesta, špediterskih usluga, odmorišta i svog popratnog sadržaja koji prati usluge transporta robe”, ocjenjuju u MUP-u.
Slično razmišljaju i u Hrvatskim autocestama (HAC) odakle su nam dali konkretne brojke o prometu na autocestama A3 i A5 u prvih 13 dana ove godine.
Autocesta A3 povezuje Breganu i Lipovac, a A5 Beli Manastir i Svilaj.
Na te dvije autoceste u tom razdoblju ove je godine prošlo 917.455 vozila naspram 864.335 vozila u istom vremenu 2024. godini.
Kad je riječ o vozilima IV. skupine, odnosno kamionima najveće dopuštene mase preko 3.500 kilograma, broj je ove godine 74.034 prema 80.505 vozila lani, kazala je za Financije.hr Kata Kuprešak iz Odjela za korporativne komunikacije HAC-a.
Treba napomenuti i da je ove godine u tom razdoblju bilo šest dana vikenda i blagdana, a prošle godine četiri.
“Ipak, teško je prema priloženim podacima reći hoće li ulazak Bugarske i Rumunjske u Schengen imati utjecaja na promet autocestom A3 jer je za usporedbe potreban ipak određeni dulji period”, poručuju iz HAC-a.
Po riječima Miličića, i putnički bi prijevoz mogao imati koristi od smanjenih procedura na granicama u Rumunjskoj i Bugarskoj.
Također, smatra da bi promjene u Schengenskom režimu mogle više osjetiti robe koje su često podložne kontroli ili carinjenju kao što su hrana, lijekovi ili specijalizirani proizvodi.
“Brže procesuiranje ovih roba moglo bi poboljšati uslugu prijevoza i smanjiti troškove”, ocjenjuje.
Pročitajte još:
Za komentar smo priupitali i Udrugu hrvatskih cestovnih prijevoznika sa sjedištem u Varaždinu, no oni su rekli da su njihovi članovi uglavnom usmjereni na prijevoz prema središnjoj i zapadnoj Europi.
Miličić je istaknuo i da je ceh prijevoznika pri HOK-u trenutačno fokusiran na nekoliko tema koje se tiču prijevozništva što uključuje poboljšanje sigurnosti na cestama, smanjenje troškova poslovanja, regulativu koja utječe na rad prijevoznika, potrebu za digitalizacijom i modernizacijom sektora te bolje uvjete rada za vozače kao i poticanje održive prakse u prijevozu.
