Hoće li Europska središnja banka smanjiti kamatne stope?

Očekuje se da na sastanku Upravnog vijeća 12. rujna Europska središnja banka (ESB) smanji kamatne stope, što bi bilo drugo smanjenje ove godine, zbog pada inflacije i usporenog rasta a europski analitičari predviđaju smanjenje stope depozita za 25 baznih bodova. Daljnji rezovi mogu uslijediti u prosincu i tijekom 2025. godine, s revidiranjem inflacije i ekonomskih prognoza.

Glavni pokretači ove odluke su slabljenje inflatornih pritisaka i spor gospodarski rast u cijeloj eurozoni. Godišnja inflacija u eurozoni pala je na 2,2 posto u kolovozu 2024., što je najniža razina od srpnja 2021. Temeljna inflacija, isključujući nestabilne komponente poput energije i hrane, blago je smanjena s 2,9 na 2,8 posto. Međutim, pritisci na cijene vezani uz usluge ostali su trajno visoki na 4,2 posto.

“S najnovijim podacima o inflaciji izvan eurozone, smanjenje stope na sastanku Europske središnje banke gotovo je postalo gotova stvar. ESB ima dovoljno razloga da dodatno smanji razinu restriktivnosti monetarne politike “, rekao je Carsten Brzeski, globalni voditelj makroekonomije u ING-u, u e-poruci Euronewsu.

Analitičari očekuju da će se kamatna stopa na depozite smanjiti za 25 baznih bodova, dok bi glavna stopa refinanciranja i marginalna kamatna stopa mogle biti smanjene za 35 baznih bodova. Trenutačno te stope iznose 50 baznih bodova, odnosno 75 baznih bodova više od stope na depozitne olakšice.

Sven Jarij Stehn, ekonomist Goldman Sachsa, kaže da nakon ovog sastanka, ESB će vjerojatno ponovno potvrditi svoj pristup “ovisan o podacima i od sastanka do sastanka”.

“Očekuje se da će opravdati smanjenje stope izražavanjem povjerenja u proces dezinflacije, dok će napraviti ograničene promjene u svojoj komunikaciji”, rekao je Stehn.

Goldman Sachs očekuje pauzu u listopadu, nakon koje će u prosincu uslijediti treće smanjenje stope. Stanka se temelji na pretpostavci da će se do listopada pojaviti novi podaci koji bi mogli promijeniti narativ ESB-a.

Međutim, Stehn je priznao da bi smanjenje stope u listopadu još uvijek moglo biti „na stolu“, ako eurozona doživi značajna gospodarska iznenađenja. Do 2025. godine, Stehn predviđa agresivniji tempo rezova zbog slabljenja izgleda aktivnosti i sporijeg rasta plaća, što bi trebalo pomoći normalizaciji inflacije usluga.

“Sada predviđamo uzastopna smanjenja od 25 baznih bodova u 2025., svodeći stopu na depozite na dva posto do srpnja.”

Ruben Segura-Cayuela, ekonomist u Bank of America, također očekuje smanjenje od 25 baznih bodova na sastanku 12. rujna. Predviđa da će ESB zadržati svoje trenutne smjernice, ponavljajući svoju ovisnost o podacima i postupni pristup promjenama politike.

Bank of America također očekuje još jedno smanjenje od 25 baznih bodova u prosincu i predviđa ukupno smanjenje od 125 baznih bodova tijekom 2025. godine.

“Podaci bi na kraju trebali potaknuti ESB da ubrza ciklus rezanja, s jednim rezom po sastanku od ožujka 2025. nadalje”, istakao je Segura-Cayuela, predviđajući da bi stopa depozita mogla doseći dva posto do druge polovice 2025. godine.

Pokazatelji gospodarskog rasta – zabrinjavajući

Bruto domaći proizvod eurozone porastao je za samo 0,2 posto u drugom kvartalu 2024., što je revizija prema dolje u odnosu na raniju procjenu od 0,3 posto. Diljem bloka, rezultati su značajno varirali, s Njemačkom, najvećim gospodarstvom u regiji, čiji je gospodarski rast smanjen za 0,1 posto.

Ulagači od sastanka Upravnog vijeća ESB-a očekuju i ažuriranje makroekonomskih projekcija. ESB je još u lipnju povisio prognoze rasta i inflacije u 2024. godine, u odnosu na prethodne procjene.

Tada je godišnji gospodarski rast za eurozonu bio projiciran na 0,9 posto u 2024. godini, s daljnjim jačanjem na 1,4 posto u 2025. i 1,6 posto u 2026. godini. U međuvremenu se očekivalo da će inflacija pasti s 5,4 posto u 2023. na 2,5 posto u 2024., te da će se dalje smanjivati na 2,2 posto u 2025. i 1,9 posto u 2026. godini.

Prema Brzeskom, nove prognoze ESB-a vjerojatno će pokazati uglavnom nepromijenjene procjene rasta, ali blagu reviziju inflacije naniže za 2025. i 2026., podržanu nižim cijenama nafte i jačim eurom.