Europska središnja banka (ESB) trebala bi ovog tjedna dodatno smanjiti svoje kamatne stope budući da zabrinutost za gospodarstvo nadmašuje inflaciju. Novo bi smanjenje tako dosegnuti 2,5 posto za ključnu referentnu stopu, depozitnu olakšicu, nakon potpunog postotnog smanjenja prošle godine i smanjenja od 0,25 posto u siječnju.
Brzi indeks potrošačkih cijena za ožujak, koji bi trebao biti objavljen ovog tjedna, bit će ključni ekonomski pokazatelj koji će oblikovati odluku ESB-a o stopama. Inflacija u eurozoni porasla je četvrti mjesec zaredom na 2,5 posto u siječnju, jer je hladno vrijeme povećalo potražnju za energijom i podiglo cijene. Unatoč tome, predsjednica ESB-a Christine Lagarde izjavila je da je inflacija na putu da dosegne ciljnu razinu od dva posto u srednjoročnom razdoblju. Također je upozorila da će gospodarstvo eurozone “ostati slabo u bliskoj budućnosti”.
Očekuje se da će se godišnja inflacija smanjiti na 2,3 posto u veljači, jer su se cijene energije povukle zbog blažeg vremena. Predviđa se da će osnovni indeks potrošačkih cijena, isključujući nestabilne stavke kao što su energija i hrana, biti 2,6 posto u veljači, što je pad od 2,7 posto u siječnju. Obje brojke vjerojatno će dodatno podržati argumente za još jedno smanjenje stope ESB-a. Prema konsenzusnoj prognozi Reutersa, očekuje se da će središnja banka smanjiti kamatne stope za daljnjih 50 baznih bodova nakon ovotjednog uveliko očekivanog rezanja, svodeći stopu na depozite na dva posto do kraja godine.
Odluka o kamatnoj stopi, koja bi trebala biti donesena na sjednici zakazanoj za 6. ožujka, dolazi u vrijeme kada bi trebale stupiti na snagu carine od 25 posto za Kanadu i Meksiko, a američki predsjednik Donald Trump odlučio je dodati dodatnih deset posto pristojbi na kinesku robu, čime će ukupna uvozna carina porasti na 20 posto. Ove će carine snažno utjecati na europsko gospodarstvo zbog njegove široke izloženosti globalnim tržištima.
Trump je također zaprijetio da će nametnuti carine od 25 posto na uvoz iz EU-a, što je izazvalo zabrinutost zbog daljnjeg usporavanja rasta nakon što je gospodarstvo eurozone stagniralo u posljednjem tromjesečju 2024. godine, navodi Euronews. U međuvremenu, Trumpovi sukobi s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući pojačali su izazove Europe.
Institut Kiel je procijenio da bi ukupne carine od 25 posto za EU mogle smanjiti njen realni bruto domaći proizvod (BDP) za 0,4 posto u prvoj godini. Prema Europskoj komisiji, carine od 25 posto samo na čelik i aluminij utjecale bi na izvoz vrijedan 28 milijardi eura.
BDP se smanjio u dva najveća europska gospodarstva, Njemačkoj i Francuskoj, u posljednjem tromjesečju 2024. godine. Gospodarstvo Njemačke smanjilo se drugu godinu zaredom 2024. Najveće europsko gospodarstvo najteže je pogodilo rusko-ukrajinski rat, pri čemu su skokovite cijene energije opteretile njegov proizvodni sektor. Njemački proizvođači automobila, koji su već pod pritiskom, bili bi posebno pogođeni Trumpovim carinama.
Vrijednost eura je potkraj prošlog tjedna pao na 1,0375 prema američkom dolaru, najnižu razinu od 13. veljače. Trumpove prijetnje carinama nastavile su jačati dolar zbog očekivanja rastuće inflacije. Sudionici na tržištu predviđaju da bi odnos eura i dolara mogao dosegnuti paritet u nekom trenutku ove godine. Međutim, trgovinski rat ne bi koristio niti jednoj strani, već bi povećao inflacijski pritisak i komplicirao odluke središnjih banaka o kamatnim stopama.
Pročitajte još:
Ironično, europska su tržišta dionica ove godine bila bolja od američkih, s indeksom Euro Stoxx 600 koji je porastao za gotovo deset posto, a DAX za 13 posto, dok je S&P 500 dobio samo 1,5 posto, podsjeća Euronews. Unatoč gospodarskim i političkim izazovima, očekivanja nižih kamatnih stopa bila su ključni čimbenik koji je potaknuo rast tržišta.
Osim toga, europske obrambene zalihe su porasle otkako je Trump pokrenuo mirovne pregovore s Rusijom i pozvao Europu da poveća vojne izdatke, što je snažno pridonijelo dobitku na tržištu.
