HNB: Uvođenje digitalnog eura neće dovesti do ukidanja gotovine

U utorak je Hrvatska narodna banka (HNB) objavila priopćenje u kojem odgovara na “povećan interes javnosti” za digitalni euro, u kojem ističu da digitalna valuta neće značiti i ukidanje gotovine, tj. novčanica u kovanica eura.

Iz HNB-a kažu da je unatoč rastu popularnosti digitalnih plaćanja iz vremena pandemije Covida-19 potražnja za gotovim novcem “ostala jaka u svim dobnim skupinama,” te navode istraživanja od prošle godine na europskoj razini po kojem Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom.

“U tom kontekstu, Europska središnja banka i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti. U lipnju 2023. Europska komisija je objavila Paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga: jedan za zaštitu statusa euronovčanica i eurokovanica kao zakonskog sredstva plaćanja (Uredba o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja) i drugi za digitalni euro (Uredba o digitalnom euru). Digitalni euro, euronovčanice i eurokovanice međusobno će se nadopunjavati, proširujući raspon dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku,” stoji u priopćenju.

Iz HNB-a dodaju da podupiru prijedlog uredbe Europske komisije kojom se tek treba urediti status gotovine kao zakonskog sredstva plaćanja. Tom uredbom, koja se planira uvesti do kraja godine, će se propisati da trgovci i pružatelji usluga moraju prihvaćati gotovinu (osim ako nije unaprijed dogovoreno neko drugačije plaćanje), te da će države članice eurozone morati građanima osigurati dovoljan broj bankomata.  

U nastavku pojašnjavaju koncept digitalnog eura, koji je zamišljen kao pouzdano, sigurno i učinkovito sredstvo plaćanja. Budući da ne bi imao funkciju bankarskog depozita na kojeg se plaćaju kamate, iz HNB-a negiraju teorije po kojima bi se na digitalni euro mogle naplaćivati negativne kamate ili da bi se moglo onemogućiti ulaganje u pojedine dionice.

Kad građani EU otvore svoj digitalni novčanik, na njega će moći prebacivati sredstva preko povezanog bankovnog računa ili polaganjem gotovine, a potom bi se sredstva iz novčanika mogla koristiti za digitalna plaćanja. Primitak novca bi funkcionirao isto tako, a novac bi se u ograničenom iznosu mogao držati u novčaniku, ili prebaciti na bankovni račun.

“Posebno ističemo da je privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura. ESB i HNB, odnosno Eurosustav u svojoj ulozi vlasnika platne sheme i izvršitelja namire transakcijama digitalnim eurom, neće biti u mogućnosti pristupiti osobnim podacima korisnika niti ih pohranjivati,” kažu iz HNB-a.

Digitalni euro je još u tehničkoj fazi pripreme, a za daljnji razvoj projekta Europska središnja banka (ESB) treba i političko odobrenje Europskog parlamenta, te se ne očekuje da će biti uveden prije 2028. godine.

Čelnici Europske središnje banke često u javnim istupima pozivaju na ubrzanje tog procesa, posebno zbog prijetnje tzv. stablecoin valuta – digitalnog novca vezanog za dolar – kojima se prognozira sve veća popularnost u nadolazećim godinama, čemu će vjerojatno pomoći i nedavno doneseni zakoni u SAD-u koji uvode regulative za tržište kriptoimovine.

Drugi često navođen razlog za digitalni euro jest europska suverenost, budući da u bezgotovinskim plaćanjima još uvijek dominiraju kartice koje su pod kontrolom američkih kartičnih kuća.

Briselski Politico izvijestio je u ponedjeljak da u ESB-u projiciraju da bi sustav za obradu naplata digitalnog eura trebao biti u stanju obraditi 50 milijardi transakcija godišnje. Radi se o vrlo optimističnim brojkama – za usporedbu, prošle godine je u eurozoni obrađeno 84,6 milijardi digitalnih transakcija ukupne vrijednosti 3,2 trilijuna eura.

Pod pretpostavkom da će tržište i dalje rasti sadašnjom rasti stopom od 10 posto godišnje, do 2028. bi ukupan promet mogao biti oko 125 milijardi transakcija, što znači da bi u startu digitalni euro imao kapacitet za 40 posto tržišta.

Teško je predvidjeti hoće li digitalni euro u tolikoj mjeri zaživjeti, no činjenica da bi transakcije preko njega bile besplatne svakako bi tome mogla pomoći, a time bi se promijenilo i cijelo europsko platno tržište, što znači i da bi se smanjili prihodi kartičnim kućama poput Vise ili Mastercarda, koje žive od naplaćivanja raznih naknada.