Hrvatska narodna banka (HNB), nakon provedenog javnog savjetovanja, donijela je odluku o ograničenjima u kriterijima kod kreditiranja potrošača koja je potaknuta prvenstveno namjerom da se uspori zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita, te tako ublaže rizici za potrošače i financijsku stabilnost.
Prema toj odluci, omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene i 40 posto za nestambene kredite.
Također, omjer iznosa kredita potrošaču i vrijednost nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto.
No, kod tih mjera su dopuštene i određene iznimke što znači da će banke i dalje moći, na temelju vlastite procjene, klijentima odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo postavljenih ograničenja. Dopuštena je i fleksibilnost do 20 posto kad je riječ o omjeru iznosa kredita i vrijednosti nekretnine.
Pri odobravanju stambenih kredita iznimke se u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe, s ciljem ublažavanja mogućega nepovoljnog utjecaja mjera na potrošače koji stječu svoj prvi dom ili dom primjereniji njihovim obiteljskim prilikama.
Inače, ročnost stambenih i nestambenih kredita koji su osigurani nekretninom ograničuje se na trideset godina, a kod ostalih nestambenih kredita na deset godina.
Ograničenja u kriterijima kreditiranja stupaju na snagu 1. srpnja ove godine čime se želi otvoriti prostor da se dijelu potrošača koji su već u postupku procjene kreditne sposobnosti i kupnje nekretnine omogući dovršetak ugovaranja kredita prije no što nove mjere postanu važeće, kao i pripremi kreditnih institucija za provođenje novog okvira kreditiranja.
“Sa ciljem očuvanja stabilnosti financijskog sustava, mjere se uvode kako bi ublažile rast rizika povezanih sa snažnijim kreditiranjem kućanstava i ojačale njihovu financijsku otpornost u mogućim nepovoljnim makroekonomskim scenarijima. Riječ je o preventivnim mjerama, za koje se očekuje da će ponajprije djelovati na nenamjenske gotovinske kredite, no trenutačno se ne bi trebale znatnije odraziti na stambeno kreditiranje. U sadašnjim makroekonomskim uvjetima brzog rasta potrošnje kućanstava ove mjere istodobno pridonose smanjenju inflatornih pritisaka povezanih s povećanom potražnjom”, navodi HNB.
Napominju da ograničavanje kriterija kreditiranja čini trajni strukturni element makrobonitetne politike i učinak mjera će se pratiti te po potrebi prilagođavati razvoju sistemskih rizika i općim makrofinancijskim okolnostima.
Pročitajte još:
U nedavnoj ocjeni rizika HNB je ustvrdio kako ih pojačava snažan rast kreditiranja kućanstva uz blage kriterije odobravanja. Pritom je istaknuto da rast gotovinskih nenamjenskih kredita kućanstvima pokazuje naznake stabilizacije na vrlo visokoj razini, dok stambeni krediti rastu zbog povećanja iznosa prosječnog kredita povezanog s rastom cijena nekretnina po kojem se Hrvatska nalazi pri vrhu EU-a.
Na kraju prošle godine godišnja stopa rasta kredita kućanstvima bila je 12,1 posto. Kod stambenih kredita to je bilo 9,1 posto, a kod gotovinskih nenamjenskih kredita 15,8 posto.
