HNB prošlu godinu završio – na nuli

Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) je na usvojio je financijske izvještaje za 2023. prema kojima je HNB zabilježio rezultat računa dobiti i gubitka u iznosu od nula eura. Godinu ranije zabilježen je pozitivan financijski rezultat od 64 milijuna eura, a od 2000. HNB je ostvario dobit u 19 godina i gubitak u četiri, priopćili su iz HNB-a.

Iz HNB-a kažu da ne očekuju negativne rezultate u idućim godinama, a istaknuli su da su u 2023. znatno porasli kamatni prihodi i rashodi te da su neto kamatni prihodi iznosili tri milijuna eura.

Kamatni prihodi HNB-a u 2022. iznosili su 285 milijuna eura, a u 2023. porasli su na 879 milijuna eura. Na to je najviše utjecao znatan porast prihoda od upravljanja financijskom imovinom, što se odnosi na glavninu imovine koja je prije ulaska u europodručje imala ulogu međunarodnih pričuva.

Istodobno, rashodi za kamate povećani su sa 154 milijuna eura na 877 milijuna eura. Najveći dio porasta kamatnih rashoda bio je izravna posljedica plaćanja kamata na prekonoćne depozite banaka kod HNB-a, u iznosu od 479 milijuna eura, i kamata na depozite države kod HNB-a u iznosu od 113 milijuna eura. Ti su troškovi porasli zbog zaoštravanja monetarne politike Europske središnje banke (ESB).

“Zbog održavanja stabilnosti cijena, ESB je tijekom posljednje dvije godine povećao ključne kamatne stope za 450 baznih bodova ili 4,5 postotna boda. Pritom je kamatna stopa na prekonoćni depozit banaka kod nacionalnih središnjih banaka Eurosustava u 2023. dosegnula četiri posto. Budući da i dalje djeluje u uvjetima rekordno visokog viška likvidnosti, relevantna kamatna stope iz perspektive monetarne politike je upravo kamatna stopa na depozite banaka kod središnje banke. Povećanjem te stope utječe se na rast kamatnih stopa na kredite i depozite i smanjuje pritisak agregatne potražnje na porast cijena. Osim na depozite banaka povišene kamatne stope primjenjuju se i na depozite države kod središnje banke. Ukupni kamatni prihodi su u protekloj godini čak i nadmašili kamatne rashode pa je ostvaren pozitivan neto kamatni prihod”, navode iz HNB-a.

Ističu da su nepovoljan utjecaj na račun dobiti i gubitka HNB-a lani imali i naknadno obračunati troškovi sudjelovanja u raspodjeli monetarnog prihoda Eurosustava.

Naime, sve nacionalne središnje banke Eurosustava sudjeluju u raspodjeli prihoda i rashoda ostvarenih provedbom monetarne politike, pri čemu se određeni prihodi i rashodi bilježe tijekom kalendarske godine, a naknadno se usklađuju s ključem za raspodjelu. Pojedina nacionalna središnja banka tako može prikupiti više ili manje monetarnog prihoda nego što bi joj pripalo kada bi se na taj ukupni skup monetarnog prihoda primijenio njezin kapitalni ključ u Eurosustavu. Stoga nacionalne središnje banke u konačnici mogu imati obvezu uplatiti dodatna sredstva u udruženi prihod ili ostvaruju dodatni prihod na temelju njihovog udruživanja.

U 2023. godini, HNB je zbog toga morao dati dodatni doprinos u udruženi monetarni prihod pa je tako imao trošak od 225 milijuna eura. Kako bi se neutralizirao negativni učinak udruživanja monetarnog prihoda, zaštitni sloj za pokriće gubitaka smanjen je za iznos od 202 milijuna eura.

Troškovi poslovanja HNB-a smanjeni su u prošle godine, dok su ostali nekamatni prihodi porasli. Troškovi su ukupno iznosili 98 milijuna eura, što je za 1,3 milijuna eura manje nego u 2022. Ostali prihodi iznosili su 15 milijuna eura, a u godinu ranije iznosili su šest milijuna eura. Najznačajnija stavka ostalih prihoda je naknada za superviziju kreditnih institucija koja je u 2023. iznosila 14,7 milijuna eura.

HNB je na kraju 2023. godine raspolagao znatnim kapitalom koji sveukupno iznosi 1,7 milijarde eura i adekvatno pokriva moguće buduće rizike. Naglasili su i da su prošle godine uglavnom zaradom od ulaganja vlastite financijske imovine, koja se ne koristi za provođenje monetarne politike, pokrili sve domaće troškove. U narednom razdoblju, HNB ne očekuje negativan financijski rezultat, a u srednjoročnom razdoblju očekuje ostvarivanje dobiti.

Savjet HNB-a je dao i suglasnost Nadzornom odboru Croatia banke d.d., da Katarina Stanić obavlja funkciju predsjednice uprave i da Danijel Luković obavlja funkciju člana uprave te banke. Donijeli su odluku i o izdanju zlatnih numizmatičkih kovanica “Crna gušterica” i srebrne numizmatičke kovanice “Crna gušterica”.