Za ovu godinu Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje blago usporavanje stope inflacije u odnosu na 2024. jednako kao i nešto niži gospodarski rast, navodi se u proljetnim projekcijama koje je objavila ta institucija.
Pritom, u odnosu na ranija predviđanja, stopa očekivane prosječne godišnje inflacije blago je povećana na 3,7 posto, a stopa gospodarskog rasta blago je smanjena na 3,2 posto. U oba slučaja radi se o razlici od 0,2 postotna boda.
U prošloj godini prosječna godišnja inflacija iznosila je četiri posto, a gospodarski rast 3,8 posto.
Za 2026. godinu HNB predviđa daljnje usporavanje godišnje inflacije na 2,6 posto te nešto niži gospodarski rast od tri posto.
I u ovoj godini bi osobna potrošnja mogla davati znatan doprinost rastu bruto društvenog proizvoda (BDP) iako uz manji doprinos no u 2024. godini. U prvom tromjesečju pak osobna bi potrošnja mogla biti nešto slabija zbog bojkota trgovačkih lanaca u prva dva mjeseca.
Slabiji rast osobne potrošnje od 4,6 posto u ovoj naspram 5,8 posto u 2024. godini temelji se na usporavanju rasta realnog raspoloživog dohotka kućanstava.
Predviđa se također osjetan pad rasta investicija na 4,3 posto nakon 9,9 posto u prošloj godini.
U HNB-u smatraju da bi rast izvoza usluga mogao ostati relativno blag s obzirom na visoku razinu izvoza turističkih usluga i pogoršanje njihove cjenovne konkurentnosti. Usporavanje rasta domaće potražnje moglo bi se odraziti i na sporiji rast ukupnog uvoza.
Trenutačne izražene geopolitičke napetosti čine rizike vezane uz projekciju rasta BDP-a blago negativnima, a ono što može dati dodatni impuls je povećanje vojnih rashoda na razini Europske unije.
Kad je o inflaciji riječ, nešto veća projekcija prosječne godišnje stope od prethodne prognoze proizlazi iz višeg očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije. Rast cijena hrane, procjenjuju u HNB-u, mogao bi biti nešto niži no što se ranije predviđalo.
Temeljna bi inflacija, nakon rasta od 4,8 posto u 2024. godini, mogla usporiti na 3,2 posto u 2025. i 2,8 posto u 2026.
Za energiju se predviđa rast cijena u 2025. od 5,8 posto nakon godišnjeg pada od 0,3 posto u 2024.
HNB rizike za ostvarenje očekivane stope inflacije vidi uravnoteženima, no i dalje vrlo prisutnima. Ono što bi moglo dovesti do više inflacije su geopolitičke napetosti i veća izdvajanja za obranu, a nižu inflaciju od očekivane mogao bi proizvesti slabiji gospodarski rast i slabija potražnja te zadržavanje cijena energenata na trenutačnim razinama.
U ovoj godini HNB očekuje usporavanje rasta plaća pa bi tako realne bruto plaće mogle u prosjeku biti veće 5,5 posto nakon rasta od 11,7 posto u prošloj godini. Nominalno, njihov rast bi mogao biti 8,5 posto nakon stope od 15 posto prošle godine.
Stopa anketne nezaposlenosti bi trebala pasti na 4,7 posto s pet posto u 2024.
U ovoj godini saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance vjerojatno će se dalje pogoršati zbog nepovoljnih kretanja u razmjeni usluga s obzirom na slabiji rast prihoda od turizma i veću potrošnju hrvatskih građana u inozemstvu.
U 2024. je višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio 0,7 posto nakon 3,3 posto u 2023. godini, a za ovu godinu ne očekuje se ostvarenje viška ili manjka.
HNB upozorava na pogoršanje globalnih gospodarskih očekivanja zbog rastućeg protekcionizma i geopolitičke nestabilnosti.
Pročitajte još:
“Mogući dodatni globalni cjenovni pritisci ovisit će i o protumjerama kojima će trgovinski partneri SAD-a odgovarati na uvedene carine”, navode iz HNB-a.
Negativni rizik za gospodarski rast u eurozoni upravo proizlazi iz američkog uvođenja carina.
