HNB: Kreditne institucije u prvom polugodištu s 1,4 posto manjom dobiti

Financije.hr
Hrvatska narodna banka, srpanj 2025., Foto: Financije.hr/L.Barić

Hrvatske kreditne institucije (19 banaka i jedna stambena štedionica) u prvom polugodištu poslovale su s dobiti od 795 milijuna eura, što je za 1,4 posto manje nego u istom razdoblju godinu ranije, izvijestili su iz Hrvatske narodne banke (HNB).

Kako navode u svom komentaru kretanja u bankovnom sustavu za prvu polovinu ove godine, pokazatelji profitabilnosti ostali su na sličnoj razini s kraja 2024., pa je tako prinos na imovinu (ROA) iznosio 1,9 posto (na kraju lipnja 2024. bio je 2,06 posto), a prinos na kapital (ROE) 16,7 posto (krajem lipnja 2024. iznosio je 18,16 posto).

“Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala blago se smanjila, na 23,2 posto zbog činjenice da je izloženost rizicima rasla brže od kapitala. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8 posto”, konstatirali su u HNB-u.

Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju prve polovine 2025. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 215,6 posto, dodali su iz HNB-a.

U prvih šest ovogodišnjih mjeseci imovina banaka porasla je za 3,2 posto u odnosu na kraj 2024. te je dosegnula 86,8 milijardi eura.

Ukupni krediti i predujmovi (bruto iznos) smanjili su se za 2,6 posto, najviše pod utjecajem smanjenja visokolikvidnih sredstava (sredstava kod središnje banke i ostalih depozita po viđenju).

Snažno kreditiranje dvaju najvažnijih institucionalnih sektora nastavilo se, prenosi Hina, tako da su krediti nefinancijskim društvima porasli za 8,9 posto, a krediti kućanstvima za 7,3 posto, naveli su iz HNB-a.

Ukupan iznos neprihodonosnih kredita i predujmova (NLP ili loših zajmova) smanjio se za 0,7 posto u odnosu na kraj 2024., a njihov udio u ukupnim kreditima i predujmovima zadržao se na 2,4 posto. Udio NPL-ova u portfeljima kredita nefinancijskim društvima i kućanstvima nastavio se smanjivati i iznosio je četiri i 3,5 posto.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari