Kreditne institucije u Hrvatskoj, ukupno njih 20, u prošloj su godini poslovale s 1,4 milijarde eura dobiti, što je za 6,1 posto manje nego na kraju 2024., najnoviji su podaci Hrvatske narodne banke (HNB), koji pokazuju i da se njihova ukupna imovina u tom razdoblju povećala za više od osam posto.
U 2025. godini ukupna imovina kreditnih institucija, od kojih je 19 banaka i jedna stambena štedionica, povećala se u odnosu na kraj 2024. za 8,3 posto, na 91,1 milijardu eura. Iz HNB-a ističu da se imovina povećala kod većine kreditnih institucija.
Ukupni krediti i predujmovi povećali su se u usporedbi s krajem 2024. godine za 700 milijuna eura ili 1,1 posto. Visokolikvidna sredstva (sredstva kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju) smanjila su se, dok se rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava nastavio.
Neprihodonosni krediti i predujmovi (NPL) smanjili su se za 2,9 posto, pod utjecanjem smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim društvima, a u portfelju kredita kućanstvima blago su se povećali. Tako se udio loših kredita u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju 2025. malo smanjio u usporedbi s krajem 2024., na 2,3 posto.
Iz HNB-a ističu i da su se pokazatelji profitabilnosti kreditnih institucija u tom razdoblju smanjili – prinos na imovinu (ROA) s 1,9 na 1,6 posto, a prinos na kapital (ROE) sa 16,3 na 14,6 posto.
Pročitajte još:
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala smanjila se s 24 na 22,7 posto. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto, prenosi Hina.
Likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR) na visokoj je razini. Na kraju 2025. sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto, a prosječni LCR iznosio je 213 posto, naveli su iz HNB-a.
