HNB: Hrvatsko gospodarstvo će i u 2025. godini ovisiti o stranim radnicima, prihodi od turizma manji

U trećem tromjesečju 2024. godine nastavio se rast hrvatskog gospodarstva pojačana domaćom potražnjom a inflacija se u Hrvatskoj ubrzala u posljednja tri mjeseca zbog nepovoljnih učinaka, rečeno je na godišnjem brifingu Hrvatske narodne banke (HNB).

Očekuje se i da će inflacija u Hrvatskoj u 2025. godini iznositi 3,5 posto a 2026. godine 2,5 posto, dok bi u eurozoni ona trebala biti 2,1 posto u 2025. godini a 1,9 posto u 2026. godini.

U 2025. godini očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 3,3 posto a u 2026. godini tri posto a on i dalje odražava snažnu osobnu potrošnju. HNB očekuje i rast realnih plaća u narednoj godini te se očekuje veći standard građana, rekao je guverner, Boris Vujičić.

„Tržište rada bilježi rast zaposlenih a smanjenje nezaposlenih. Zaposlenost raste, ove godine je otvoreno 50.000 radnih mjesta. Takav trend se očekuje i u narednoj godini ali broj novih radnih mjesta neće biti moguće pokriti s domaćom radnom snagom, niti povećanim angažmanom umirovljenika nego stranim radnicima. Raste broj umirovljenika koji rade na pola radnog vremena ali našem gospodarstvu i dalje će dominantno trebati – strani radnici“, rekao je guverner HNB-a, Boris Vujčić.

Mogućnost rada na pola radnog vremena uz zadržavanje mirovine koristi oko 33 tisuće umirovljenika.

U odnosu na 2019. godinu plaće snažno rastu, i to za sve dohodovne razrede ali najveći rast zabilježen je kod najnižih plaća, što je vezano za porast minimalnih plaća.

Cijene hrane u Hrvatskoj, pokazuju projekcije HNB-a, u porastu su još od 2021. godine, i imaju isti tijek za ovo vrijeme osim zadnja dva mjeseca gdje je razvidan rast veći u Hrvatskoj nego u eurozoni.

Također su i u djelatnostima i uslugama koje su povezane s turizmom smanjeni doprinosi i stalno padaju jer je u Hrvatskoj, prema podacima HNB-a, kretanje cijena povezano s turizmom veće nego kod konkurenata. Cjenovna konkurentnost djelatnosti povezanih s turizmom je zamjetno oslabila pa bi i budući doprinos turizma vanjskotrgovinskoj bilanci mogao biti manji.

Odluke ESB-a i refleksije na Hrvatsku

Kamatne stope Europske središnje banke smanjene su za 25 baznih bodova 12. prosinca a u Hrvatskoj će se te odluke najviše osjetiti u sektoru kredita za gospodarstvo, kaže guverner HNB-a. Unatoč povoljnijim uvjetima financiranja, krediti poduzećima su tek skromno porasli uz naznake oporavka.

„U Hrvatskoj se ovo smanjenje odražava na pad kamatnih stopa prema poduzećima dok su kamatne stope na stambene kredite još uvijek na istoj razini ili su se tek neznatno sada počele smanjivati, kao i kod gotovinskih nenamjenskih kredita, iako su oni i dalje najjeftiniji u poređenju s ostalim članicama EU“, pojašnjava guverner Vujčić.

Krediti stanovništvu nastavili su rasti te su u Hrvatskoj i dalje najtraženiji upravo ti krediti, dok je broj stambenih na istoj razini kao i prethodnih godina.

Što Hrvatsku čeka u slučaju trgovinskog rata, guverner Vujičić je naglasio da je teško projicirati jer se i dalje ne zna zvaničan obuhvat potencijalnih carinskih mjera i sankcija te jedino što ostaje – jeste čekanje. No jedno je sigurno – uvođenje carina je svakako manje kobno za gospodarstva od općeg trgovinskog rata.