HGK: Javna nabava i zaštita od nelojalne konkurencije ključne teme građevinskih sporova

U slučajevima kada se građevinski sporovi ne mogu uspješno riješiti sudskim putem, arbitraža se pokazuje kao učinkovitije rješenje, naglašeno je na trećoj dvodnevnoj godišnjoj regionalnoj konferenciji o arbitraži i alternativnom rješavanju sporova: „Sporovi u građevinskim projektima“, koju organiziraju Međunarodna trgovačka komora (ICC) Hrvatska i Hrvatska gospodarska komora (HGK) u suradnji s ICC Dispute Resolution Services.

Prema dosadašnjem iskustvu ICC-ja, upravo su građevinarstvo, inženjerstvo i energetika sektori iz kojih dolazi najveći broj arbitražnih i alternativnih postupaka. Statistika ICC-a za 2024. godinu potvrđuje taj trend gdje građevinski sektor i dalje generira najviše slučajeva, tako je lani iz njega dolazilo čak 44 posto svih novoregistriranih predmeta.

“Cilj naše konferencije je približiti alate dostupne za rješavanje takvih sporova, kroz primjere najbolje prakse”, istaknula je Marina Rožić, glavna tajnica HGK i ICC-ja Hrvatska.

Mohamed Abdel Wahab, profesor međunarodne arbitraže, međunarodnog privatnog prava i engleskog ugovornog prava sa Sveučilišta u Kairu, otvorio je pitanje je li građevinska arbitraža i dalje “u skladu sa svojom svrhom“.

“Dobar građevinski projekt pokazuje snagu civilizacija i društva, a sama građevinska arbitraža ima urođenu vrijednost u rješavanju sporova u ovom sektoru”, naglasio je prof. Abdel Wahab.

U raspravi o praksi u građevinskom sektoru posebno se istaknula tema javne nabave i nastupa izvođača iz trećih zemalja, navodi se u priopćenju. Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj, naglasila je da je ključno zaštititi domaće tvrtke od nelojalne konkurencije.

„Nova pravila javne nabave uvela su značajne promjene s fokusom na sigurnost i strateški interes, no problem predstavljaju državne subvencije i jeftina radna snaga u brojnim trećim zemljama“, istaknula je Čagalj.

O ugovorima o građenju i raspodjeli rizika govorio je Edward Corbett, međunarodni arbitar i stručnjak za građevinske sporove iz londonske tvrtke Howard Kennedy. Posebno se osvrnuo na kašnjenja u projektima i njihove praktične posljedice.

“Sama činjenica da projekt kasni stvara oborivu pretpostavku krivnje izvođača, što poslodavcu automatski daje pravo tražiti naknadu štete. To je specifičnost građevinskog sektora, a rješenje se nalazi u mehanizmu produženja roka (EOT), koji omogućuje realniji rok dovršetka projekta“, objasnio je Corbett.

Jasminka Čorda Truhar, partnerica u Hanžeković & Partneri i predsjednica Komisije ICC-ja Hrvatska za arbitražu i alternativno rješavanje sporova, naglasila je važnost upravljanje rizikom i ‘dobru‘ podjelu rizika između naručitelja i izvođača radova, ulogu korporativnih pravnika, inženjera i vijeća za rješavanje sporova u efikasnom rješavanju sporova.

“Pravilna odluka o raspodjeli rizika daje veću sigurnost u uspješnu provedbu ugovora. Raskid ugovora nije u interesu ni izvođača ni investitora dok je cilj uspješan završetak projekta i rješavanje sporova tijekom njegove realizacije”, poručila je Čorda Truhar.

Drugog dana konferencije fokus će biti na radu Vijeća za rješavanje sporova (DAB/VRS) te Vijeća za izbjegavanje i rješavanje sporova (DAAB), koja u praksi postaju sve važniji mehanizmi u građevinskoj industriji.