Hrvatsku su IT industriju u proteklom razdoblju obilježili trendovi vezani uz domenu sigurnosti, umjetne inteligencije, podatkovnih centara i cloud infrastrukture. Što je postignuto, a što očekuju u narednom razdoblju bila je tema sjednice Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore, koja je održana u petak u Središnjici Hrvatske gospodarske komore u Zagrebu.
Prema rezultatima najnovije ankete HGK o kibernetičkoj sigurnosti, mnoge organizacije u Hrvatskoj još nisu sigurne pripadaju li pod obveze Zakona o kibernetičkoj sigurnosti, što pokazuje potrebu za jasnijim tumačenjem i komunikacijom regulatornih zahtjeva.
Od 300 ispitanika iz ankete, njih 56 posto obvezno je implementirati osnovnu razinu sigurnosnih mjera, 30 poato srednju razinu, a 14 posto naprednu razinu. Značajan broj tvrtki posluje s tzv. kategoriziranim subjektima, što povećava važnost sigurnosti dobavnog lanca. Mnoge tvrtke rade procjene rizika, no često ih provode interno, što pokazuje određeni kapacitet, ali i rizik od nedovoljne stručnosti, pogotovo bez formalne edukacije.
Više od pola ispitanika potvrđuje da nema osobu koja je isključivo zadužena za kibernetičku sigurnost, već je to dodatna obaveza uz osnovni posao. Zanmljivo je i da njih čak 67 posto nema plan odgovora na kibernetičke incidente, a 63 posto nema formalno usvojene sigurnosne politike i procedure.
Kod onih kod kojih postoji, taj plan je rijetko kad detaljno i operativno razrađen. Nizak broj prijavljenih napada može značiti da je učestalost mala – ali može značiti i da zapravo organizacije ne prepoznaju da je do napada uopće došlo.
“Usporedba rezultata ankete iz 2024. i 2025. pokazuje pomak u razumijevanju, organizaciji i primjeni mjera kibernetičke sigurnosti, ali i otkriva da je velik dio poduzetničkog sektora još uvijek u ranoj fazi usklađivanja sa zakonskim zahtjevima i operativne sigurnosne zrelosti. Sigurnost se u mnogim poslovnim sustavima još uvijek promatra kao operativno, a ne strateško pitanje,” rekla je voditeljica Odjela za industriju HGK i poslovna tajnica Udruženja za IT pri HGK Tajana Kesić Šapić.
Kesić Šapić je dodala i da su najveći izazovi i dalje nedostatak formalnih politika, nedovoljno razvijeni mehanizmi za upravljanje incidentima, niska razina testiranja, i ograničeno razumijevanje zahtjeva propisanih Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti.
Prema analizi IT sektora HGK za 2024. godinu, ovaj sektor okuplja više od 7.300 poduzeća s više od 41.000 zaposlenih. Poslovni prihodi cijelog sektora dosegli su prošle godine 4,29 milijardi eura – od toga 1,99 milijardi na inozemnom tržištu, a prosječna neto plaća u toj branši premašuje 1.600 eura.
Pročitajte još:
Ključnu ulogu umjetne inteligencije (AI) i kibernetičke sigurnosti za IT sektor istaknuo je i potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš, koji je u svom izlaganju govorio o planovima za iduću godinu.
“Na našim akademijama za AI i kibernetičku sigurnost tijekom ove godine imali smo više od 1.300 sudionika. Sljedeća godina će biti u znaku pojačanih aktivnosti na području kibernetičke sigurnosti, te IT rješenja za obranu i sigurnost. Planiramo veliki broj događanja radi povezivanja naših tvrtki u dobavne lance, što sa stranim partnerima i agencijama, ali i na nacionalnoj razini u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova i Ministarstvom obrane”, najavio je Radoš.
