HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP-ODS) nedavno je objavio poziv za dostavu ponuda u postupku nabave električne energije za pokriće gubitaka u distribucijskoj mreži za razdoblje od siječnja do prosinca 2026. godine.
Pravo sudjelovanja imali su svi gospodarski subjekti koji ispunjavaju propisane uvjete. Ponuditelj može biti i zajednica gospodarskih subjekata, pri čemu se zajednicom smatraju tvrtke iz iste grupacije.
Svi ponuditelji bili su dužni dokazati da nisu kažnjavani (za tvrtku i sve odgovorne osobe), zatim uredno podmirenje poreznih obveza i doprinosa, pravnu i poslovnu sposobnost, te financijsku, tehničku i stručnu sposobnost.
Ponuda se sastavljala kao cjelina, uvezana i numerirana, a obavezno uključuje: ispunjene obrasce ponude, jamstvo za ozbiljnost ponude, dokaze o nekažnjavanju i podmirenim obvezama, dokaze sposobnosti (pravne, financijske, tehničke i stručne), ovjeren i potpisan prijedlog ugovora, sve druge dokumente koje dokumentacija traži. Ponuditelju nije dopušteno nuditi alternativne ponude.
Osnovni kriterij za odabir ponuda je najniža cijena. Za svaku grupu predmeta nabave odabrat će se jedna najpovoljnija ponuda. Rok valjanosti ponude obvezno je do 31. prosinca 2025. godine.
Gubici na elektro-mreži u posljednjih nekoliko godina nisu prelazili dva posto. Prema Godišnjem izvješću HEP-ODS-a za 2023. godinu, najveći gubici po GWh bili su tijekom 2021. godine, 478 GWh dok su 2023. iznosili 465 GWh.
Prema dostupnim podacima, Hrvatska je u 2024. godini ostvarila 73,7 posto udjela obnovljivih izvora u neto proizvodnji električne energije. Ovaj udio svrstava Hrvatsku među vodeće zemlje EU u pogledu korištenja obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije.
U lipnju 2025. količina električne energije raspoloživa za potrošnju u Hrvatskoj iznosila je 1.577 GWh. U odnosu na svibanj 2025. raspoloživost električne energije za tuzemnu potrošnju povećana je za 10,3 posto, a u odnosu na lipanj 2024. za 4,6 posto, objavio je u lipnju Državni zavod za statistiku (DZS).
Količina prirodnog plina raspoloživoga za potrošnju u lipnju 2025. iznosila je 3.711 TJ, a zalihe su povećane za 1 950 TJ. Količina prirodnog plina raspoloživoga za tuzemnu potrošnju u lipnju 2025. u odnosu na svibanj 2025. smanjena je za 20 posto, a u odnosu na lipanj 2024. za 14,2 posto.
„Količina naftnih derivata raspoloživih za potrošnju u lipnju 2025. iznosila je 360 tisuća tona, a zalihe su smanjene za 17 tisuća tona. Količina naftnih derivata raspoloživih za tuzemnu potrošnju u lipnju 2025. smanjena je u odnosu na svibanj 2025. za 2,7 posto, dok je u odnosu na lipanj 2024. povećana za 5,6 posto“, navodi DZS.
No, prema podacima udruge Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH), koji je objavljen u srpnju 2025. godine, drugi kvartal 2025. godine obilježen je izazovima u domaćoj proizvodnji električne energije i nastavkom visoke razine uvoza. Uvoz električne energije i dalje je vrlo visok te je u ovom razdoblju činio 17,3 posto ukupne raspoložive energije, što ukazuje na nedovoljnu domaću proizvodnju i potrebu za snažnijim oslanjanjem na vlastite izvore, navode iz OIEH, koji u svom redovitom izvješću analiziraju statističke podatke elektroenergetskog sektora.
„Gledano po mjesecima, u travnju je udio uvoza iznosio 4,9 posto, u svibnju 19,6 posto, a u lipnju je dosegao čak 32 posto, potvrđujući zabrinjavajući trend energetske ovisnosti Hrvatske, posebno u ljetnim mjesecima. Proizvodnja hidroelektrana bila je 23 posto niža u odnosu na višegodišnji prosjek, zbog izostanka proljetnih kiša i slabijeg topljenja snijega, čime je izostao ključan sezonski doprinos ovog obnovljivog izvora“, priopćeno je iz OIEH.
Istodobno je proizvodnja iz elektrana na fosilna goriva manja za 51,6 posto, zbog činjenice da je TE Plomin bila van pogona te zbog ekonomske neisplativosti rada termoelektrana na plin.
Pozitivan pomak donijeli su ostali obnovljivi izvori energije – sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin – koji su po prvi put zauzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7 posto, potvrđujući njihov sve veći značaj u elektroenergetskom sustavu Hrvatske.
U drugom kvartalu ove godine tuzemna potrošnja električne energije je iznosila 4.252 gigavat sata (GWh) i manja je za sedam GWh u odnosu na isto razdoblje 2024. godine (4.259 GWh), odnosno niža je za 0,2 posto što je posljedica manje potrošnje za grijanje odnosno toplijih vremenskih prilika.
Raspoloživa električna energija u drugom kvartalu ove godine je iznosila 4.357 GWh i veća je za pet GWh u odnosu na isti kvartal prošle godine, što je rast od 0,1 posto.
„Ostali obnovljivi izvori energije (sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin) proizveli su ukupno 1.292 GWh, što predstavlja rast od 374 GWh ili 40,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Time su po prvi put preuzeli vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 29,7 posto, što znači da je gotovo 30 od svakih 100 kWh potrošnje u Hrvatskoj došlo iz tih izvora. Usporedbe radi, to je 4,5 puta više od proizvodnje termoelektrana na fosilna goriva i 70,4 posto više od isporuke iz NE Krško (50 posto)“, navodi OIEH.
Nuklearna elektrana Krško, u kojoj Hrvatska ima 50 posto udjela, isporučila je 758 GWh, što je 276 GWh više nego u istom kvartalu prošle godine uz napomenu da je u travnju prošle godine bila u redovnom godišnjem remontu. Udio NE Krško u ukupnoj raspoloživoj energiji u drugom kvartalu iznosi 17,4 posto.
„Proizvodnja iz termoelektrana na fosilna goriva iznosila je samo 285 GWh (6,5 posto), što je pad od 304 GWh ili 51,6 posto u odnosu na isti kvartal 2024. godine. Termoelektrana Plomin i dalje je izvan pogona, a pad proizvodnje iz termoelektrana na plin rezultat je njihove tržišne nekonkurentnosti, s obzirom na visoku cijenu proizvodnje i emisijskih jedinica CO2 u odnosu na tržišnu cijenu električne energije. Reverzibilne hidroelektrane (neobnovljivi dio, iz crpljene vode) proizvele su 78 GWh, što je povećanje od osam GWh u odnosu na prošlu godinu, s udjelom od 1,8 posto u strukturi raspoložive energije“, priopćio je OIEH.
Unatoč rastu proizvodnje iz obnovljivih izvora, zbog istovremenog smanjenja proizvodnje hidroelektrana i termoelektrana, uvoz električne energije i dalje je ostao visok u navedenom periodu. U drugom kvartalu uvezeno je 754 GWh, što čini 17,3 posto raspoložive energije. S prosječnom tržišnom cijenom od 84,69 eura/MWh (Cropex), vrijednost uvezene energije u ovom kvartalu iznosi približno 64 milijuna eura.
Ukupna produktivnost svih obnovljivih izvora, uključujući hidroelektrane, u drugom kvartalu 2025. iznosila je 2.506 GWh – što je 423 GWh više nego u istom kvartalu 2024., odnosno povećanje od 20,3 posto.
Vjetroelektrane su proizvele 723 GWh, što je povećanje od 222 GWh ili 44,3 posto), zbog bolje vjetrovitosti i priključenju novih kapaciteta (VE Mazin 20 MW i VE Visoka 53 MW u 2024. i VE Opor 24 MW u 2025.).
Sunčane elektrane su proizvele 338 GWh, što je povećanje od 141 GWh (71,6 posto). Ovaj snažan rast rezultat je značajnog povećanja kapaciteta – u razdoblju od srpnja 2024. do srpnja 2025. u pogon je pušteno 447,7 MW novih solarnih elektrana, što prosječno iznosi 37,1 MW mjesečno ili 1.218 kW dnevno.
Termoelektrane na obnovljive izvore energije (biomasa, bioplin) proizvele su 231 GWh, što je povećanje od 11 GWh (5,5 posto) u odnosu na prošlu godinu. Geotermalna elektrana bila je izvan pogona u oba promatrana kvartala.
Pročitajte još:
Ukupna instalirana snaga svih raspoloživih elektrana u Hrvatskoj na dan 1. srpnja 2025. godine iznosila je 5.793 MW, od čega obnovljivi izvori čine 4.733 MW ili 81,7 posto, dok neobnovljivi izvori obuhvaćaju 1.060 MW, odnosno 18,3 posto.
„Trendovi iz drugog kvartala 2025. jasno potvrđuju da Hrvatska i dalje u velikoj mjeri ovisi o uvozu električne energije, dok nepovoljni hidrometeorološki uvjeti i neisplativost proizvodnje električne energije iz fosilnih izvora dodatno naglašavaju ograničenu samodostatnost našeg elektroenergetskog sustava. Istodobno, rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije (OIE) pokazuje u kojem smjeru trebamo ići za sigurnu i održivu energetsku budućnost“, priopćio je tada OIEH.
HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.
Ulica grada Vukovara 37, 10000, Zagreb, Hrvatska
605.710.690,56 (2024.)
6.666 (2024.)
