Hanfa iskazala usklađenost s ESMA-inim smjernicama o kvalifikaciji kriptoimovine kao financijskih instrumenata

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hanfa, je iskazala usklađenost sa Smjernicama o uvjetima i kriterijima za kvalifikaciju kriptoimovine kao financijskih instrumenata, koje je objavilo Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).

„Navedene smjernice definiraju metodologiju i kriterije za procjenu je li određena kriptoimovina financijski instrument u smislu članka 4. stavka 1. točke 15. Direktive 2014/65/EU (MiFID II). Time se osigurava jedinstvena primjena regulatornog okvira na području Europske unije te jasno razgraničenje između primjene Direktive MiFID II i Uredbe (EU) 2023/1114 o tržištima kriptoimovine (MiCA)“, navode iz Hanfe.

Kvalifikacija kriptoimovine kao financijskih instrumenata ključna je za određivanje regulatornog režima koji se primjenjuje na određenu kriptoimovinu, osiguranje pravne sigurnosti i ujednačenog nadzora nad inovativnim digitalnim tržištima te razgraničenje između područja primjene Uredbe MiCA i Direktive MiFID II.

„Ključne tehničke odrednice smjernica uključuju prenosive vrijednosne papire: Kriptoimovina koja ispunjava kriterije iz članka 4. stavka 1. točke 44. Direktive MiFID II – primjerice ako svojim imateljima dodjeljuje prava (npr. vlasnička, glasačka ili slična prava), ako je prenosiva i njome se trguje na tržištima kapitala – treba se klasificirati kao prenosivi vrijednosni papir“, navodi se u priopćenju.

ESMA pojašnjava da se prenosivost ne odnosi samo na tehničku mogućnost prijenosa, već i na pravnu i tržišnu okolnost da takav prijenos bude učinkovit u praksi. Ključnu ulogu u toj ocjeni imaju prava povezana s instrumentom, njegova ekonomska svrha, ali i razina standardizacije i tržišne upotrebe.

Kad je riječ o ostalim financijskim instrumentima, smjernice obuhvaćaju i uvjete pod kojima se kriptoimovina može smatrati instrumentima tržišta novca, udjelima u subjektima za zajednička ulaganja, izvedenicama te emisijskim jedinicama.

Kada je riječ o hibridnoj kriptoimovini, posebna pažnja posvećena je takozvanim hibridnim oblicima kriptoimovine, koji mogu sadržavati obilježja više različitih vrsta financijskih instrumenata. U tim slučajevima potrebno je provesti višeslojnu analizu kako bi se utvrdio dominantni pravni karakter i pripadajući regulatorni režim.

Kad je riječ o kriteriju analize, za pravilnu klasifikaciju kriptoimovine potrebno je ocijeniti njezina pravna, ekonomska i funkcionalna obilježja. U tom kontekstu osobitu važnost imaju sadržaj tehničke dokumentacije (tzv. white papera), tehnička svojstva distribuiranog sustava zapisa (DLT), kao i prava i obveze koji proizlaze iz same strukture instrumenta.

Kad je riječ o kontekstu pojma kriptoimovine, u skladu sa smjernicom 7., prilikom procjene kvalifikacije određene kriptoimovine nacionalna nadležna tijela i sudionici na financijskim tržištima trebaju uzeti u obzir predstavlja li ona digitalni prikaz vrijednosti ili prava koji se mogu prenositi i pohranjivati s pomoću tehnologije distribuiranog zapisa te odnosi li se ta vrijednost ili pravo na izdavatelja i/ili treću osobu koju je on imenovao. Posebno je važno uzeti u obzir prirodu elektroničkog prijenosa i pohrane s obzirom na korištenje DLT tehnologije ili sličnih sustava.

Pritom se, u priopćenju Hanfe, ističe da, iako korisnički token može biti povezan s određenim pravima upravljanja, on ne bi trebao replicirati prava koja su karakteristična za financijske instrumente, osobito za prenosive vrijednosne papire u smislu Direktive MiFID II. Također, očekivanje buduće dobiti povezano s tokenom ne bi trebalo samo po sebi biti dostatno za njegovu klasifikaciju kao financijskog instrumenta.

„Kriptoimovina koja nije prenosiva na druge imatelje i koju prihvaća isključivo izdavatelj ili ponuditelj, kao i ona koja je jedinstvena i ne može se zamijeniti drugom kriptoimovinom, u pravilu nije obuhvaćena područjem primjene Uredbe MiCA. Međutim, procjenu je li riječ o kriptoimovini koja potpada pod neki od instrumenata iz članka 2. stavka 4. Uredbe MiCA i je li ona po svojim obilježjima slična financijskim instrumentima trebaju provesti nadležna tijela i sudionici na tržištu kao dio vlastite analize“, navodi se u priopćenju.

Usklađenost s navedenim smjernicama osigurava pravnu jasnoću za izdavatelje i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, učinkovitije licenciranje i nadzor, proporcionalnu zaštitu ulagatelja te ujednačenu primjenu prava EU-a među državama članicama.

„Smjernice također potvrđuju tehnološku neutralnost regulatornog okvira – isti principi primjenjuju se neovisno o tehnologiji korištenoj za izdavanje, prijenos ili trgovanje instrumentima“, navodi Hanfa.

Budući da je prema članku 2. stavku 4. Uredbe MiCA kriptoimovina koja ispunjava uvjete za financijski instrument isključena iz područja njezine primjene, pravilna kvalifikacija kriptoimovine prema Direktivi MiFID II predstavlja prvi i nužni korak u utvrđivanju mjerodavnog regulatornog režima.