HAKOM: U poštanske urede najviše se ide zbog financija i paketa, građani žele niže cijene

Hrvatski građani i dalje redovito odlaze u poštanske urede, najviše zbog financijskih usluga i paketa, pokazuje istraživanje HAKOM-a o poštanskim uslugama objavljeno povodom “Black Fridaya” – a pritom žele i bolji sustav preuzimanja i dostave te korigiranje cijena usluga, koje polovina smatra previsokima.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) istraživanje je ponovno provela u srpnju ove godine na uzorku od tisuću osoba starijih od 18 godina, nakon što ga je provela i 2022. godine.

Istraživanje je pokazalo da većina hrvatskih građana – njih oko 57 posto – i dalje odlaze u poštanske urede barem jednom mjesečno. Od svih usluga koje se nude u uredima Hrvatske pošte i dalje se najčešće koriste financijske usluge, pa tako 36 posto onih koji redovito odlaze u poštanske urede idu zbog tog razloga – i to većinom stariji građani.

Što se tiče slanja i primanja paketa preko Hrvatske pošte (HP), istraživanje je pokazalo da se u odnosu na 2022. broj odlazaka u urede HP-a radi slanja paketa smanjio sa 77 na 73 posto, dok je s druge strane porastao broj onih koji dolaze zbog preuzimanja paketa sa 78 na 82 posto.

Iz HAKOM-a napominju da, iako se mreža paketomata znatno proširila u Hrvatskoj, u odnosu na 2022., ipak je još veći udio građana koji su slali i primali pakete preko ureda Hrvatske pošte nego putem paketomata, koje je za slanje koristilo ove godine 42 posto ispitanih, a za preuzimanje 57 posto.

Korištenje klasičnih poštanskih usluga u daljnjem je opadanju. Sve više je građana koji tijekom godine ne šalju pisma ni razglednice, a cijenu slanja sve češće ispitanici ocjenjuju kao previsoku. Iako se računi sve više dostavljaju digitalnim kanalima, korisnici i dalje snažno naginju papirnatim računima: gotovo polovina njih (47 posto) preferira račune u fizičkom obliku, dok je sve manje onih koji bi prihvatili isključivo digitalnu dostavu.

Na pitanja što treba poboljšati u Hrvatskoj pošti i njihovim uredima, najviše ispitanih, njih 40 posto, reklo je da treba uvesti bolji sustav preuzimanja pošiljaka, korigirati cijene usluga i uvesti “bolje radno vrijeme” ureda, a trećina ispitanih misli i da radnici na šalteru trebaju raditi brže te da su uredi pretrpani ne-poštanskim proizvodima, i da se nudi previše ne-poštanskih usluga.

U istraživanju su pitali i koje usluge i druge davatelje poštanskih usluga koriste, pri čemu ih je oko 80 posto ispitanih, slično kao i 2022., reklo da najviše za slanje poštanskih pošiljaka koriste Hrvatsku poštu, dok je na drugom mjesto služba GLS, koja je značajno povećala broj korisnika, sa 16 posto u 2022. na 44 posto u 2025.

Tisak plus bilježi pad korištenja od 12 posto, a DPD Croatia i Overseas Trade su bez promjena, dok je prema istraživanju HAKOM-a, kako kažu, “novi igrač na tržištu”, Box Now, sve bliže tim pružateljima jer je u relativno kratkom razdoblju došao do 37 posto građana koji ga biraju za slanje i podizanje pošiljaka.

Internetska trgovina danas je uobičajena potrošačka navika, pri čemu 73 posto građana kupuje putem interneta, a razina korištenja ostaje stabilna u odnosu na 2022. godinu. Ono što se mijenja jest učestalost kupovine – sve je više građana koji naručuju barem jednom mjesečno. Istodobno, problemi s dostavom zabilježeni su kod 24 posto online kupaca, a najčešći je razlog kašnjenje ili nedostavljena roba, navode iz HAKOM-a.

Udio ispitanika koji su koristili paketomat iznosi 84 posto, a onih koji za paketomate nisu ni čuli gotovo da ni nema. Zadovoljstvo korištenjem paketomata je izuzetno visoko i iznosi 99 posto. Najčešće se koriste paketomati HP-a (81 posto) i BOX NOW-a (68 posto). Korisnička iskustva izrazito su pozitivna: 99 posto korisnika paketomata ocjenjuje iskustvo pozitivnim, a velika većina (73 posto) planira ih koristiti i ubuduće. Među onima koji ne žele ili nisu koristili paketomate, najčešći razlog je i dalje preferencija dostave na adresu.

Dodatni potencijal prepoznaje se i u rješenjima poput preuzimanja na pick-up lokacijama, mogućnosti postavljanja privatnih paketomata na adresi primatelja, što podržava 29 posto ispitanika te uvođenja dostave na „sigurno mjesto“, a što podržava 32 posto ispitanika, navode iz HAKOM-a.