Guverner HNB-a: Ulazimo u kritično razdoblje za iduće korake u monetarnoj politici

Gospodarsko stanje u eurozoni te inflacijska kretanja su u skladu s temeljnim prognozama Europske središnje banke (ESB) iz prosinca 2024. godine i razlike u odnosu na projekcije su male, ocijenio je guverner Hrvatske središnje banke (HNB) i član Vijeća ESB-a, Boris Vujčić.

“Za sada, rekao bih, stvari idu dobro, no ulazimo u kritično razdoblje u kojemu bi temeljna inflacija trebala početi bitno usporavati u idućim mjesecima. Prognoze su da će pritisci rasta plaća te cijena usluga popustiti te da će to smanjiti temeljnu inflaciju. Nužno je da se to usporavanje dogodi kako bih mogao reći da se osjećam komotno s našim projekcijama. Cijene mnogih usluga se tipično mijenjaju na početku godine i predviđamo bitno manji rast no prošle godine”, istaknuo je hrvatski guverner u intervjuu za Reuters.

Napomenuo je da tržište očekuje još tri spuštanja kamatnih stopa ove godine te da je, prema sadašnjim pokazateljima, takvo očekivanje razborito.

“No, kao što sam rekao, upravo ulazimo u kritično razdoblje. Kako bi se ta smanjenja doista dogodila moramo vidjeti usporavanje temeljne inflacije i usporavanje rasta cijena usluga. Iduća tri mjeseca će biti vrlo informativna kad je riječ o ekonomskim podacima”, poručuje Vujčić.

Podsjetimo, krajem siječnja ESB je smanjio kamatne stope za dodatnih 25 baznih bodova, pa je tako ključna depozitna kamatna stopa došla na 2,75 posto. Idući sastanak Vijeća ESB-a o monetarnoj politici predviđen je za 6. ožujka.

Vujčić se osvrnuo i na pitanje tečaja eura za kojega je rekao da je to sigurno jedan od faktora koji igra ulogu u monetarnoj politici, no da trenutačno nije tema oko koje bi trebalo brinuti.

“Potencijalno veće pitanje je moguća promjena u učinku prijenosa tečajnih razlika na cijene. Naši modeli su uobičajeno temeljeni na seriji podataka koji su postojali u okružju vrlo niske inflacije. No, znamo da će taj prijenos biti različit kada je inflacija niska i kada je visoka. Tako da se može očekivati da je sada veći no što je bio slučaj u proteklih 20 godina”, kazao je Vujčić.

Dodaje da razilaženje u odnosu na poteze američkog Feda nije rizik za financijsku stabilnost u ovome trenutku.

“Kada se monetarni uvjeti razilaze imate učinak tečajnih razlika. No, postoji i utjecaj putem tržišta obveznica. Kada dugoročni prinosi rastu u SAD-u investitori će iskoristiti razliku u cijeni na tržištima što onda dovodi i do stezanja monetarnih uvjeta i u Europi. Utjecaj tečaja i rast prinosa djeluju u suprotnim smjerovima i u određenoj se mjeri, ako ne potpuno, kompenziraju. No, dosad još nismo vidjeli posebno djelovanje u tome smislu”, ocijenio je Vujčić.

Osvrnuo se i na neizvjesnost koju donosi tema uvođenja carina.

“Neizvjesnost je golema i to ima negativan učinak na odluke investitora. Kad je riječ o određivanju politike, trebate znati točnu prirodu carina. Bez tog detalja ne možete procijeniti učinak. Različita je situacija ako imate jednake carine na sve ili ako postoje različite razine između zemalja, trgovinskih blokova ili sektora. Uzvratne mjere su jednako važne. Specifična struktura trgovinskih restrikcija, bilo da je riječ o carinama, dobrovoljnim izvoznim restrikcijama ili necarinskim barijerama trgovini, određuje učinak na proizvodnju i inflaciju. Jedina razborita opcija za monetarnu politiku je čekati i vidjeti u što će se pretvoriti sadašnja neizvjesnost. No, što prije stvari postanu jasnije, tim bolje”, kaže Vujčić.

Spomenuo je i temu neutralne kamatne stope koja niti potiče niti koči ekonomiju. Pritom je ustvrdio kako je to dobar teorijski koncept koji pomaže u promišljanju ekonomije i učinaka monetarne politike, no to nije nešto što usmjerava politiku.

“Ne živimo u svijetu gdje možemo s apsolutnom sigurnošću reći što je neutralna kamatna stopa i postaviti hodogram do cilja. Neutralna kamatna stopa je također neizvjesna i mijenja se kroz vrijeme”, rekao je guverner HNB-a.

Po njegovim riječima, što se inflacija više približava ciljanoj razini intenziviraju se rasprave o tome kada stati sa smanjenjem kamatne stope, a isto se događalo i kada su kamatne stope rasle.

“Neki rani pokušaji da se odredi konačna razina pokazali su se daleko od onoga što se na kraju dogodilo. Zasigurno se bližimo raspravi o tome kada bi trebali maknuti izraz ‘restriktivno’ iz naših poruka, a to bi se trebalo dogoditi kada budemo mogli sa sigurnošću ustvrditi da nismo u restriktivnoj zoni. To bi se moglo dogoditi na našem idućem sastanku, no ovisit će i o nadolazećim podacima”, ustvrdio je guverner Vujičić.

Smatra i da, što je cilj bliži, rizici postaju sve uravnoteženiji, odnosno sličan je rizik za podbačaj ili prebačaj ciljane razine inflacije, no da od toga ne bi trebalo praviti dramu jer je to uobičajena posljedica vođenja monetarne politike.

Govoreći o gospodarstvu eurozone, istaknuo je da je rast slab, no da ne vidi puno rizika za recesiju.

“Također ne vidim ni brzi oporavak. Preduvjeti za oporavak potrošnje postoje. Realne plaće hvataju korak, štednja je veća no prije pandemije i zaposlenost je visoka i stabilna. Zašto se onda potrošnja ne oporavlja? To je vjerojatno vezano za negativan sentiment, posebno u nekim velikim ekonomijama. No, to se može promijeniti. Čim imate nekoliko mjeseci pozitivnijeg sentimenta potrošnja može ubrzati jer su uvjeti tu”, ocijenio je Vujčić.

Što se tržišta rada tiče, navodi da se drži bolje no što se pretežito očekivalo.

“Moje je tumačenje da tvrtke drže radnike čak i ako nisu nužni jer su naučile tijekom pandemije da je skupo otpuštati i ponovno zapošljavati. Osim toga, tvrtke su postale puno fleksibilnije s radnom snagom. Često smanjuju broj radnih sati, a ne zaposlenika. Vidimo tvrtke u Hrvatskoj koje uslijed slabije potražnje prelaze na četverodnevni radni tjedan umjesto otpuštanja. Tvrtke koje se bave uslugama smanjuju broj dnevnih sati rada. Takva vrsta fleksibilnosti se ne odražava u povećanju nezaposlenosti i to je dobra vijest jer podiže povjerenje budući da ljudi manje strahuju od gubitka posla. Više fleksibilnosti na tržištu rada se, barem djelomično, vidi i u produktivnosti. Istina je da produktivnost po zaposleniku stagnira, no produktivnost po odrađenom satu je porasla u relativnom smislu naspram razdoblja prije pandemije”, zaključuje Vujčić u razgovoru za Reuters.