Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u razgovoru za magazin Diplomacy&Commerce, koji je objavljen i na službenim stranicama HNB-a, istakao je da će inflacija u Hrvatskoj blago porasti u 2025., a zatim se smanjiti u 2026. Harmonizirani indeks inflacije predviđa se na 4,2 posto u 2025. i 2,8 posto u 2026., dok nacionalni indeks za domaćinstva pokazuje sličan trend – 3,6 posto u 2025. i 2,6 posto u 2026. godini.
„Glavni pokretači više inflacije ove godine su cijene energije, zbog reguliranih poskupljenja krajem 2024. i početkom 2025., te cijene hrane, koje odražavaju ranija poskupljenja prehrambenih proizvoda, prijenos rasta plaća, snažnu domaću potražnju i utjecaj vremenskih uvjeta. Inflatorni pritisci na cijene hrane u posljednje vrijeme su se smanjili, a inflacija hrane počela je usporavati. Također, osnovna inflacija – koja isključuje volatilne cijene energije i hrane – i dalje pada, uglavnom zbog smirivanja inflacije u uslugama, usporavanja rasta plaća i slabijeg rasta turističke potražnje“, rekao je guverner Vujčić.
Za 2026. HNB očekuje pad inflacije uslijed niskih uvoznih i smirenih domaćih inflatornih pritisaka, pri čemu bi inflacija trebala padati u svim sektorima. Nove makroprudencijalne mjere, kako je rekao, trebale bi pomoći u smanjenju domaćih inflatornih pritisaka ograničavanjem financiranja potrošnje kućanstava putem kredita.
„Značajni rizici za prognozu inflacije i dalje postoje: inflacija bi mogla biti niža ako gospodarski rast razočara, globalne cijene roba padnu ili se tečaj dodatno ojača. S druge strane, mogla bi iznenaditi na više ako plaće rastu brže od očekivanog, geopolitičke napetosti poremete globalne opskrbne lance i energetska tržišta, ili u slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta i povećanih izdvajanja za obranu“, istakao je guverner HNB-a.
Percepcija inflacije među građanima i dalje je viša od službenih podataka, što se objašnjava fokusom na česte kupnje poput hrane i energije, ali i usporedbom cijena s razdobljem prije uvođenja eura.
„Ovaj jaz između percepcije i službenih statistika dodatno se povećao tijekom razdoblja visoke inflacije. Iako je službena inflacija značajno pala od vrhunca krajem 2022., ljudi i dalje percipiraju inflaciju kao mnogo višu, iako podaci za 2025. pokazuju značajan pad percepcije inflacije. Razlika se objašnjava time da se ljudi fokusiraju na proizvode koje najčešće kupuju – osobito hranu i energiju. Cijene hrane i energije snažno su porasle, a učestale kupnje oblikuju svakodnevni doživljaj inflacije. Cijene nekretnina također utječu na percepciju inflacije, iako nisu uključene u službene statistike. Službene brojke mjere promjene godinu na godinu, dok potrošači često uspoređuju cijene s onima od nekoliko godina unazad. U Hrvatskoj mnogi još uspoređuju cijene u kunama s razdobljem prije uvođenja eura, što pojačava percepciju više inflacije“, pojasnio je Vujčić.
Očekuje se i da bi Europski parlament mogao donijeti Uredbu o uvođenju digitalnog eura do kraja ove godine, što bi omogućilo njegovo uvođenje najranije 2028. godine. Što se tiče digitalnog eura, guverner Vujčić pojašnjava da bi on nadopunio gotovinu, a ne zamijenio je.
„Digitalni euro bi osigurao primarno korištenje kao sredstvo plaćanja bez negativnog utjecaja na bankovne izdatke i stabilnost financijskog sustava. ESB i HNB podržavaju prijedlog Komisije kojim se osigurava status eura kao zakonskog sredstva plaćanja. Uredba će jasno propisati da trgovci i pružatelji usluga moraju prihvaćati gotovinu, osim u iznimnim slučajevima. Države članice trebale bi jamčiti građanima i tvrtkama dovoljan broj mjesta za podizanje i polaganje gotovine, poput bankomata ili poslovnica, kako bi gotovina ostala dostupna svima. Gotovina igra ključnu ulogu u financijskoj uključenosti i otpornosti platnog sustava. U kriznim situacijama, poput cyber-napada ili nestanka struje, gotovina je pouzdana alternativa“, naveo je guverner HNB-a.
Digitalni euro bio bi dostupan korisnicima bilo kada i bilo gdje u eurozoni, kao univerzalno prihvaćeno digitalno sredstvo plaćanja, besplatno za plaćanja online, u trgovinama ili među osobama, istakao je. Plaćanja bi se mogla izvršavati putem kartice, mobilne aplikacije ili drugog tehnički kompatibilnog i sigurnog načina.
Digitalni euro bi bio siguran, jednostavan za korištenje i poticao bi digitalnu financijsku uključenost, ne isključujući nikoga – uključujući osobe s invaliditetom i one bez bankovnog računa ili digitalnih vještina. Privatnost korisnika bila bi strogo zaštićena, a identitet sudionika u plaćanjima ne bi bio dostupan ESB-u niti Eurosustavu.
Pročitajte još:
U istom je intervjuu guverner HNB-a govorio i o utjecaju američke tarifne politike i globalne geopolitičke nestabilnosti na gospodarstvo EU. Gospodarski rast pokazao se otpornijim nego što se očekivalo, a iako je osnovni zamah rasta umjeren, predviđa se da će se postupno jačati. Inflacija se uglavnom stabilizirala oko ciljanih razina, zbog čega je Vijeće guvernera ESB-a zadržalo ključne kamatne stope nepromijenjenima od lipnja.
„U srednjem roku učinci ostaju neizvjesni: tarife bi mogle usporiti globalnu trgovinu i poslovno povjerenje, što može ograničiti rast, dok će utjecaj na inflaciju biti ograničen jer slabija potražnja može neutralizirati pritiske na cijene. Promjene u trgovinskim obrascima, uključujući moguće preusmjerenje kineskog izvoza iz SAD-a prema EU, također bi mogle utjecati na domaće makroekonomske uvjete“, rekao je guverner Boris Vujčić.
