Guverner francuske središnje banke pozvao na očuvanje MMF-a i Svjetske banke

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Fran%C3%A7ois_Villeroy_de_Galhau_(36109675753).jpg
Guverner Francuske banke, François Villeroy de Galhau, Foto: Wikimedia Commons/Jérémy Barande

Guverner francuske središnje banke i član Upravnog vijeća Europske središnje banke, Francois Villeroy de Galhau, pozvao je na očuvanje Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, ali s užim fokusom na pitanja poput financijske stabilnosti i platnog prometa.

Budućnost MMF-a i Svjetske banke, koje ovog tjedna održavaju svoje proljetne sastanke, dovedena je u pitanje nakon što je administracija predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa, najavila da će preispitati članstvo SAD-a u svim multilateralnim institucijama.

Villeroy de Galhau izjavio je kako bi ove dvije institucije sa sjedištem u Washingtonu — u kojima su Sjedinjene Američke Države najveći dioničar i koje su ključne za liberalni međunarodni poredak — trebale nastaviti postojati.

„Očuvajmo multilateralne institucije poput MMF-a i Svjetske banke, koje su nastale i smještene u ovoj velikoj zemlji, ali s ambicijama koje su više usmjerene“, rekao je Villeroy u govoru uoči odlaska na sastanke.

Opseg onoga što je Villeroy nazvao „pragmatičnim multilateralizmom“ zapravo je prilično širok, navodi Reuters. Uključuje „financijsku stabilnost, prekogranična plaćanja i kriptoimovinu, kibernetičku sigurnost, borbu protiv financijskog kriminala i prevenciju ekstremnih klimatskih događaja“.

U govoru u Foreign Policy Association u New Yorku, Villeroy je također ponovio procjenu Banque de France da će carine koje je Trump najavio 2. travnja — a koje su od tada pauzirane — smanjiti rast eurozone ove godine za najmanje 25 baznih bodova.

Villeroy je rekao kako je učinak na inflaciju „neizvjesniji“, ali je ocijenio da bi „ukupan utjecaj mogao biti negativan“.

Dužnosnici Trumpove administracije poručili su čelnicima obiju institucija da ostanu unutar svojih „zadataka“.

MMF i Svjetska banka osnovani su nakon završetka Drugog svjetskog rata kako bi pomogli u obnovi ratom pogođenih gospodarstava i osigurali njihovu stabilnost u budućnosti.

U novije su vrijeme uglavnom davali zajmove siromašnijim zemljama i sve više se fokusirali na teme poput klimatskih promjena, raznolikosti i inkluzije.

Jedan odgovor

  1. Dugoročno gledajući, mislim da za te međunarodne institucije neće više biti potrebe..Ali još ćemo vidjeti

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari