Grozdanić za Financije.hr: Vlada mora subvencionirati energente proizvođačima

Cijene struje, plina i toplinske energije u Hrvatskoj rast će za 10 posto, ali ovo povećanje će biti realizirano kroz idućih šest mjeseci, objavljeno je na sjednici Vlade gdje je premijer Andrej Plenković predstavio Sedmi paket mjera za pomoć građanima i gospodarstvu u suzbijanju energetske krize.

Taj paket mjera pomoći u vrijednosti je od 250 milijuna eura, a ima dva prioriteta – zadržati nisku cijenu energije te štititi one koji su najranjiviji, naglasio je premijer.

Povećanje cijena ići će u dvije faze, u studenom za 6,5, a od naredne godine dodatnih 3,5 posto. Zahvaljujući spomenutim mjerama, kućanstva s godišnjom potrošnjom od 3.000 kWh će struju plaćati 102 eura manje, dok će godišnji trošak za prosječni stan od 60 kvadrata za toplinsku energiju biti niži za šezdesetak eura.

Povećanje cijena i mjere pomoći za Financije.hr je prokomentirao energetičar i energetski ekonomist Igor Grozdanić.

“Prije godinu dana sam rekao da Vlada radi u korist društva, prije svega građanstva, nešto manje u korist poduzetništva, posebno velikih poduzetnika, i da će u jesen 2024., kada završe mjere pomoći, građani doći do zida. Mjerama pomoći za struju od 102 milijuna eura građanima se ponovno izlazi u susret. Pitanje je što će se dogoditi s poduzetnicima. U velikoj većini europskih država barem dvadesetak posto je niža cijena energenata i energije za poduzetnike nego što je to u Hrvatskoj. Kod nas veliki poduzetnici plaćaju realnu, tržišnu cijenu, a kućanstva osjetno nižu. U SAD-u je desetljećima cijena energije puno niža za proizvodna pa čak i trgovačka poduzeća na razini doslovno svih država. U Hrvatskoj se uvijek izlazi u susret građanstvu, zbog čega Hrvatska elektroprivreda podnosi teret u području cijena električne energije, prirodnog plina i toplinarstva”, kazao je Grozdanić.

Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, istaknula je kako će ovo povećanje najviše pogoditi mala i mikro poduzeća, s čime se slaže i naš sugovornik.

“Trebamo razgraničiti koja su to poduzeća i što točno rade. Smatram da treba dati subvencije, podršku tvrtkama koje se bave nekom proizvodnom djelatnosti”.

Paket mjera pomoći po njegovom je mišljenju dovoljan za kućanstva koja, međutim, treba osvještavati da počnu plaćati realnu cijenu energije jer će subvencije Vlade kad-tad prestati.

“Građni trebaju ulagati u vlastitu energetsku učinkovitost, primjerice u energetsku obnovu ili ugradnju solara jer na kraju sve te subvencije plaćamo svi mi zajedno. Svi plaćamo dokapitalizaciju HEP-a. Hrvatska se zaista treba okrenuti obnovljivim izvorima energije, posebno onima dostupnima građanima kao što su solari čija cijena značajno pada iz godine u godinu. Potrebne su subvencije u solare koji bi koristile u en paketu i baterije (kao sustavan pristup). Potrebno je napraviti još pritisaka prema državi i Ministarstvu Zelene tranzicije i održivog razvoja da raspisuje što više poziva Fonda za energetsku učinkovitost i zaštitu okoliša koji dobro radi, ali uvijek ima prostora za daljnji razvoj i napredovanje”, kazao je Igor Grozdanić.

Sedmi paket mjera Vlade komentirao je i Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore.

“HGK podržava sedmi paket mjera kojim se nastavlja štititi najranjivije skupine građana uključujući mikro i mala poduzeća. S obzirom na stabilizaciju cijena energenata i jenjavanje inflacije, pozdravljamo mjere Vlade koje idu u smjeru postupnog smanjenja subvencija za energente. Očekujemo da će u narednom razdoblju porasti svijest o potrebi racionalnije potrošnje energenata te očekujemo nastavak rada na smanjenju uvozne ovisnosti o energentima”, istaknuo je.

S trendom nastavka smanjenja subvencija, ekonomija se vraća na tržišne postavke, što je najbolji jamac investicijama i dugoročnoj konkurentnosti gospodarstva. Budući da je kumulativni utjecaj pandemije i agresije na Ukrajinu primorao Vladu na intervencije na početku, jednokratan i nagao povratak na tržišne cijene uzrokovao bi preveliki inflatorni pritisak od ovog postupnog. Bitno je da se dalje nastavi s ovakvom praksom postupnog ukidanja subvencija kako bi se ograničili inflatorni pritisci. Inflacija je u kolovozu iznosila svega 1,8 posto godišnje, stoga je pravi trenutak za početak smanjenja subvencija.

Dodao je da su u protekle dvije godine opskrbljivači i distributeri plina pretrpjeli značajan financijski pritisak zbog drastičnog rasta cijena plina i drugih energenata, kao i povećanih troškova poslovanja uzrokovanih inflacijom.

Troškovi distribucije su porasli, dok su prihodi ostali ograničeni zbog reguliranih cijena. Istovremeno, troškovi za kompenzaciju tehnoloških gubitaka plina, koji su neizbježni zbog starosti mreže, također su rasli. Ovaj teret je uzrokovao smanjenje investicija u održavanje i razvoj mreže, što dugoročno može dovesti u pitanje sigurnost i pouzdanost opskrbe. Zbog svega toga HGK je u protekloj godini kontinuirano isticao važnost ulaganja u sigurnost i održavanje distribucijske i opskrbne mreže kao temelj stabilne energetske opskrbe.

“HGK zastupa interese naših članica, no uvijek imamo u vidu i osjetljivost građana i činimo sve kako bi troškovni pritisci imali minimalan utjecaj na krajnje korisnike. Ovaj balans između ekonomskih interesa poslovnog sektora i zaštite potrošača ključan je za dugoročnu stabilnost. HGK podržava sve sudionike u energetskom sektoru kroz konstantan dijalog s Vladinim institucijama i regulatorima kako bi se našla održiva rješenja za budućnost energetske opskrbe”, rekao je Burilović.